Dolaskom ljeta povećava se i broj napada zmija na ljude, s obzirom na to da znatno više vremena provodimo izvan kuće. Od početka godine obavljeno je 17 intervencija vezanih za ugriz ili sumnji na ugriz zmije. Iako nije bilo smrtnog slučaja skoro već 10 godina, to nije razlog za neoprez, osobito na otocima i zaleđu - gdje protuotrova nema.

Ljeto i lijepo vrijeme izvlači i ljude, ali i životinje na otvorenom. Tako i zmije, poput nas, napuštaju svoja staništa u potrazi za hranom i suncem. Zato od travnja do srpnja Vlado i Darko, jedini lincencirani zmijolovci, imaju pune ruke posla.

“Kad ju nađemo, imamo naše kukice s kojima se pomažemo da ih ne hvatamo rukama i spuštamo ih u kutiju. Kad ju smjestimo u kutiju, onda ju zbrinjavamo, fotografiramo, upišemo gps koordinate gdje smo je uhvatili i idemo dalje”, kaže Vlado Lađarević, dopredsjednik Udruge za zaštitu životinja “Zmijolovac”.

Petnaest vrsta zmija obitava u Hrvatskoj, od čega su tri otrovne: žutokrug, riđovka i poskok. Nemojte ih dirati ili ubiti, jer su kazne ogromne: od 7 do 200 000 tisuća kuna. U slučaju ugriza nazovite 194 i ne radite ništa

“Zmiju nikako dirati, obavezno je zaobići i ona će sama otići, nikada sama neće napadati ljude. Prema istraživanju, preko 90% zmija u susretu s čovjekom strada od ljudske ruke”, rekao je Lađarević.

Iako ih se boje mnogi, zmije su manje opasne za ljude od osa, krpelja ili stršljenova. U 20 godina zabilježena su svega tri smrtna slučaja. No, ovaj Gospićanin ništa nije prepustio slučaju.

“Pa malo me je strah, nisam je do sada nikad vidio uživo, jedino ono u autu ili s ceste, ali ovdje kod nas se najviše može vidjeti poskok ili riđovka”, rekao je Željko, stanovnik Gospića.

Bili smo sa zmijolovcima

Za hvatanje zmija i puštanje u prirodu je zadužen Darko. On je rodom iz sela u Slavoniji gdje se već desetljećima bave zmijolovom. Tu se proizvodi i najbolji protuotrov, a s nama je podijelio svoje uspomene.

“Jedan dan sam 54 komada uhvatio. To je bio rekord. Nisu sve stale u kutiju, jedna mi je pala u čizmu. Ja sam se okrenuo, kad ono u čizmi zmija”, rekao je Darko Karamazan, predsjednik Udruge za zaštitu životinja “Zmijolovac”.

“Rekao sam neću je dirati, probati ću je pustiti, i ona polako izašla iz čizme. Izgubio sam svojih 10 maraka, ali mi nije žao”, dodao je Karamazan.

“Rekorderi po broju ugriza u Hrvatskoj su Slavonski brod s pet slučaja i Split s 10 slučajeva godišnje. Ako dođe do ugriza imobilizirajte ranu i idite u bolnicu”, rekao je Karamazan.

“Mi dajemo serum antiviperinum, konjski serum protiv ujeda zmije otrovnice i ostalu suportivnu terapiju, ovisno o simptomima koje pacijent ima”, rekao je Dragan Ledina, zamjenik predstojnika Klinike za infektologiju KBC Split.

Simptomi su stvaranje otoka te želučane smetnje. Ako ljetujete na otoku, pripazite jer protuotrova tamo nema. Novih doza nema ni na tržištu, a cijena im je od 15 do 20 tisuća kuna.

“Mi smo odlično opremljeni da takav ugriz u roku od zlatnog sata možemo već sanirati u bolnici u Splitu. No, većina ugriza je suha”, rekao je Tihomir Eterović, voditelj ispostave Hitne medicinske pomoći u Supetru na Braču.

Da do toga ne dođe, slijedite Darkove savjete i nazovite Zmijolovce.

“Postoje repelenti protiv zmija koji su korisni samo u zatvorenom prostoru. Čistite dvorišta, kosite travu, to je najbolje”, kazao je Darko Karamazan.