Zastupnici Hrvatskog sabora danas će glasovati o prijedlogu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da se kandidata Roberta Šveba imenuje ravnateljem Hrvatske radiotelevizije (HRT-a) i raspraviti predložene izmjene Zakona o obnovi nakon potresa radi ubrzanja obnove.

Izbor Roberta Šveba za glavnog ravnatelja HRT-a, u ponovljenom glasanju, zbog pogreške u proceduri, podržao je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.

Robert Šveb, po obrazovanju je diplomirani inženjer elektrotehnike, dobro poznaje sustav javne televizije, a okušao se i kao poduzetnik. Karijeru na HRT-u počeo je kao informatički tehničar još za vrijeme studija, a nakon što je diplomirao zaposlio se na odjelu informatike kao sistemski inženjer.

Nakratko je napustio HRT, pokrenuo tvrtku Robago, potom međunarodnu tvrtku ON-AIR Systems Ltd sa sjedištem u Londonu i podružnicama u Zagrebu i Miamiju s kojom je zauzeo vodeću poziciju na globalnom tržištu u sustavima automatizacije televizijskih procesa u produkciji i emitiranju programa i drugo mjesto u Velikoj Britaniji na području medijske tehnologije.

Na HRT se vratio krajem 2005. na poziv tadašnjeg glavnog ravnatelja Mirka Galića kojemu je postao savjetnik za tehnologiju i razvoj. Par godina kasnije, njegovo imenovanje pratile su sumnje je li prodao svoje udjele u tvrtkama ili ih je prenio na suprugu. On je tvrdio da sumnje nisu opravdane i da je još Galiću predao dokaze o tome. S HRT-om nikad nije prekinuo veze – njegova tvrtka MediaHub imala je s HRT-om ugovor o restrukturiranju, izradi strateških analiza, vrijedan 300.000 kuna iz 2013. i 2014.

U Saboru bi, nakon glasovanja o ravnatelju HRT-a, trebala uslijediti rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, koje je Vlada prihvatila na sjednici 14. listopada te ih uputila u hitnu saborsku proceduru radi ubrzanja procesa obnove. Tim se izmjenama i dopunama građane oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Financirat će ih Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80 posto prema 20 posto, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu države.