Najbolji učitelj geografije na svijetu, Dejan Nemčić, gostovao je u Pressingu kod Ilije Jandrića. Govorio je o online školovanju i kakve posljedice je ono ostavilo na djecu, ali i o svojim satovima geografije na kojima ih vodi po svim kontinentima.

Nemčić je na početku kazao kako je 2020. godina bila jedna od najtežih u njegovom životu te je shvatio da je najvažnije biti čovjek dok je geografija na drugom mjestu. Usprkos tome što je moderna tehnologija sastavni dio njegovih satova, kaže kako ona ljude ne može zamijeniti.

“Mi smo tu modernu tehnologiju gledali kao sredstvo da napravimo geografiju 21. stoljeća. Možemo pratiti i u reformi obrazovanja, stalno forsiramo tu modernu tehnologiju, ali to zapravo nije toliko potrebno. Ništa ne može zamijeniti učitelja koji stoji pred svojim učenicima i to je pandemija najbolje pokazala.

Baš sam se prošli tjedan emotivno otvorio jednom razredu. Mi nikad ne stanemo i pitamo kako si danas, imaš li kakav problem i to je problem u našem edukacijskom sustavu i to je nekako zanemareno u našim školama. Svaki učitelj misli da je njihov predmet najvažniji, ali ne može 17 predmeta biti najvažnije”, govori Nemčić.

Okupio 150 Hrvata

On je diljem svijeta okupio tim od 150 Hrvata koji sudjeluju na njegovim satovima. Kako je objasnio, ako po kurikulumu rade Dubai, od tamo se javi netko iz tima preko Skypea te učenike vodi kroz grad i razgovara s njima.

“Oni su otišli iz Hrvatske, ali kad im kažete da rade nešto za Hrvatsku i hrvatsko dijete oni to odmah prihvate. Nas u 10 godina nitko nije odbio i našim iseljenicima se jako sviđa ovaj projekt. Nekad ranije dolaze s posla, bude se u 3 u noći da bi nama predavali”, govori.

“Nijedan časopis ne može dočarati, recimo, život u Argentini kao osoba koja živi tamo. Kada mi hodamo Skypeom susrećemo ljude, moji učenici pričaju i imaju osjećaj kao da su tamo. Stalno pitaju kada idemo na sljedeće putovanje, moraju nabavljati vize i to je poanta cijele priče da oni shvate da će im satovi geografije pomoći u budućem životu kad dođu u Dubai ili Vijetnam”, objašnjava Nemčić.

Afrika ga je obilježila

“Afrika me nakon ova četiri puta naučila što znači život. On me baš naučila one životne vrijednosti kako biti sretan s malim i to želim prenijeti na svoje učenike. Kada sam prvi put otišao tamo vidio sam koliko tamo djeca vole školu.

Samo je jedan projekt ‘Afrika možemo zajedno’ koji sam pokrenuo s učenicima. Falila mi je ta empatija, počeo sam shvaćati da mladi ne znaju kako njihovi vršnjaci žive. Napravio sam anonimnu anketu i rekli su mi da profesor Afriku predaje drugačije, sa suzom u oku. Napravili smo projekt i u tjednu nam se javilo 50 hrvatskih škola. Skupljali smo školski pribor i novac za lijek za malariju koji u Africi vrijedi 5 kuna, što je žalosno da u Africi život vrijedi 5 kuna”, priča.

“Gdje god sam išao, gdje god sam bio, uvijek je bilo “Afrika je izgubljeni kontinent, ja sam htio pokazati da to nije tako. To je kontinent divnih ljudi, ali s puno problema. Isto tako kada čujem ‘To je dijete izgubljeno’, ne nijedno dijete nije izgubljen dok ima jednog učitelja koji vjeruje za njega”, kaže Nemčić.

Učenici vjeruju da je zemlja ravna ploča

Dodaje kako učenike uči kako smo svi jednaki, samo s drugom bojom kože. Na pitanje o govoru mržnje u Hrvatskoj kaže:

“Kreće od kuće, možda i roditelji i mediji čine svoj dio. Ja sam svjestan da učenici puno prate medije. Zapravo i sve te oblike mržnje i oni prenose i onda vidim presliku ponašanja kod svojih učenika. I to pokazuje koliko je bitno kakve poruke prenosite. Moramo biti svjesni da su mladi pogubljeni, oni ne znaju kome vjerovati. Samo zamislite koliko imam problema kada međi učenici dođu i kažu ‘profesore, vi nama lažete, zemlja je ravna ploča’. Morate im dokazati da je okrugla.

To mi se četiri puta dogodilo prošle godine, to je bio 5. ili 6. razred i vi morate dokazati da je Zemlja okrugla. Oni su bombardirani informacijama, kada dođu na internet svašta nađu. Prestrašno što postavljaju kad imamo satove na kojima postavljaju pitanja. Moram im reći da neki izvori nisu točni. Oni idu na pravu,što prvo pročitaju, gotovo je. Mladi su jako labilni u tome i moramo ih naučiti kako učiti”.

Dio Hrvatske, kaže, je i trebao bi biti Balkan.

“Uvijek je Balkan bio pojam manje vrijednosti. Sjećam se i kada sam putovao kada sam rekao da sam iz Hrvatske govorili su ‘a ti si Balkanac, vi tamo ništa ne znate’. Mi moramo naći zlatnu sredinu, mladi su zbunjeni. Dođete na natjecanje iz geografije i pitanje je ‘je li Hrvatska Balkan’, učenik kaže ne, profesor kaže da. Nema dogovora.

Hrvatska se stavlja kao specifična država između srednje i južne Europe. Smatramo da manje vrijedimo ako kažemo da je dio Hrvatske Balkan. Treba se dogovoriti i usuglasiti zbog mladih. Tri udžbenika geografije i svaki ima drugačiju površinu Hrvatske. Jako smo nedefinirani”, objašnjava profesor.

Posljedice online nastave

Nemečić se osvrnuo i na online nastavu:

Online nastava je pokazala puno nedostataka koji su se gurali pod tepih. Ona je sve to izgurala na vidjelo. To je bilo kao da neplivača gurnete u ocean i kažete da pliva do obale. Mene je najveći strah, ne toliko neznanja, nego kakvu ćemo djecu dobiti nakon pandemije. Dobili smo djecu koja su toliko depresivna, mene djeca prvih mjesec dana nakon povratka u škole nisu mogla pogledati u oči.

Jako su vidljive psihičke posljedice. Djeca više jednostavno više ne mogu nositi masku. Vidi se da su umorni i da su iscrpljeni i vide se rupe u znanju. Oni to jesu radili, ali to ne može zamijeniti fizičku nastavu. Moramo biti svjesni u kakvom su stanju djeca, ne možemo ih tražiti sve kao da su bili u fizičkoj nastavi, jako su osjetljivi i moramo paziti jer ih svaka riječ može povrijediti”.

Dodaje i kako je razumljivo da je reforma pala u 6. plan, ali kaže i da bez motivirano učitelja ništa neće biti od prave reforme. “Puno ljudi je zalutao u ovaj posao”, kaže i dodaje kako su učitelji jako potplaćeni.

“Imate učitelje koji gledaju hoće li imati za putne troškove i hoće li imati do prvog mjesecu i sad očekujete da on bude učitelj 21. stoljeća. Nećemo ići naprijed dok ne shvatimo obrazovanje kao nešto ključno za napredak”, veli Nemčić.