Naš poznati znanstvenik Ivan Đikić poslao je javno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je upozorio na neregularnosti u radu Znanstvenog savjeta Vlade.
Kako Đikić navodi u pismu, brine ga netransparentna praksa u radu Znanstvenog savjeta, točnije, toleriranje neprovjerenih i neutemeljenih informacija, a posebice utjecaja privatnih interesa. U tekstu se osvrnuo i istraživanje Dragana Primorca i Gordana Lauca koje je predstavljeno tijekom vikenda. Prema njemu je trećina građana Zagreba bila u kontaktu s koronavirusom. Istaknuo je sve probleme koje vidi vezano uz to istraživanje te dodao zašto smatra to istraživanje problematičnim.
Đikić je naveo i situacije koje vi mogle dovesti do krivih poteza Vlade te “riskirati novo rasplamsavanje epidemije i izazvati dodatne gubitke života građana Republike Hrvatske”.
VEZANE VIJESTI
Pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovani predsjedniče Vlade RH, gospodine Plenkoviću!
Zabrinut zbog zadržavanja netransparentne prakse u radu Znanstvenog savjeta Vlade RH, toleriranja neprovjerenih i na znanstvenim podacima neutemeljenih informacija o COVID bolesti , a posebice zbog utjecaja privatnih interesa koje nadilaze javni, obraćam Vam se ovim dopisom.
Vlada RH nije donijela etički kodeks za rad Znanstvenog savjeta Vlade RH od ožujka 2020
U prosincu prošle godine, ministar Beroš javno se obvezao na izradu tj. objavu etičkog kodeksa za rad članova Znanstvenog savjeta, i to nakon višekratnih prijava sukoba interesa pojedinih članova ZS. Unatoč Vašem, također javno iznesenom obećanju koje ste izrekli nakon intervencije novinara N1 TV gospodina Krešića, da ćete sjednice Znanstvenog savjeta održavati javno s ciljem demistificiranja njegova rada, zadnja sjednica ZS (održana 10. 02. 2021) bila je ponovo održana iza zatvorenih vrata. Vlada RH obavezna je osigurati transparentnost i etičnost u radu Znanstvenog savjeta! Nastavkom ovakve prakse, Vlada RH urušava demokratske standarde i gubi povjerenje građana u borbi protiv COVID bolesti.
Privatni interesi prilagođavaju znanstvene podatke svojim ciljevima
Na posljednjoj sjednici Znanstvenog savjeta Gordan Lauc i Dragan Primorac najavili su svoju privatnu studiju koja pokazuje da je COVID preboljelo oko 40% populacije u Republici Hrvatskoj. Nakon kritika iznesenih od strane brojnih stručnjaka, oni su u novijem medijskom priopćenju, iznijeli podatak da oko 26% građana Zagreba ima protutijela na COVID. Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta, predviđa da je prokuženost u Zagrebu znatno manja i iznosi između 10-20%.
Uopće ne dvojim da Primorac i Lauc imaju pravo, u privatnom angažmanu i uz plaćanje privatnih firmi, provoditi testiranje njihovih high-tech i low-tech radnika (kako oni sami nazivaju populaciju koju su testirali) i na tome zarađivati ili podatke koristiti za svoje privatne poslove. No, te privatne studije ne predstavljaju reprezentativni uzorak populacije, i po riječima oba autora, njihovi su rezultati još uvijek preliminarni. A kako te studije nisu prošle znanstvenu recenziju, ni u kojem slučaju ne bi smjele predstavljati izvor informiranja Vlade RH a niti šire javnosti, o stupnju prokuženosti građana u Republici Hrvatskoj.
Poznato je da HZJZ može provesti kvalitetne znanstvene studije na reprezentativnom uzorku cijele Republike Hrvatske, i to zasnovane na ispravnoj statističkoj analizi tj. znanstveno utemeljenoj metodologiji.
Nemoguće je ne pitati se zašto Vlada Republike Hrvatske dopušta da se interesi privatnika nadrede valjanosti znanstvenih podataka i mišljenju većine međunarodnih stručnjaka u Znanstvenom savjetu?
Manipulacije znanstvenim podacima povećavaju gubitak ljudskih života od COVID bolesti
Želim Vas podsjetiti da je Vlada RH, i to upravo zbog sličnih kvazi-znanstvenih pretpostavki, postulata i procjena, kojima je zajednički nazivnik bila ideja umanjivanja opasnosti od Covid zaraze na jesen, kasnila s donošenjem pravilnih mjera (do 28.11). Zbog tog kašnjenja, unutar tri mjeseca, umrlo je preko 4500 ljudi u Republici Hrvatskoj. Od donošenja mjera do danas ti su brojevi u stalnom padu, što potvrđuje neophodnost utemeljenih procjena i pravovremenog djelovanja. Uz profesionalan i stručan pristup testiranju i analizi postojeće situacije, epidemiološke mjere se trebaju mijenjati i popuštati, i na tim osnovama, oprezno planirati „normalnije“ proljeće i ljeto te uspješniju turističku sezonu. No, za to je neophodno imati točne znanstvene podatke koje treba dati HZJZ a koji su zasnovani na interesu građana a ne na privatnim interesima pojedinaca i njihovom privilegiranom statusu u borbi protiv COVID bolesti.
Uspostavljanje referalnog centra za oboljele od post-COVID sindroma
Sve veći broj ljudi pate od post-COVID sindroma, kojima je neophodna pravilna njega i liječenje. Prema dostupnim podacima od 10 do 87% pacijenata imaju neke simptome nakon što su preboljela bolest. Smatram da je KB Dubrava, koja je skrbila o više od 4000 teško oboljelih COVID bolesnika, idealno mjesto za uspostavljane takvog centra, u kojemu bi se prikupljali svi relevantni stručni podaci i osigurao najbolji tretman oboljelima.
Ovo ističem upravo iz razloga što pojedini članovi Znanstvenog savjeta već javno promoviraju svoje bolnice kao post-COVID klinike, što bi im omogućilo ostvarivanje značajne materijalne koristi, dok s druge strane, Vlada Republike Hrvatske još uvijek ne donosi tu važnu odluku.
Odgađanje uvođenja antigenskih testova od strane HZJZ, dovelo je do nerazumno visokih cijena tih testova od strane privatnika uključujući i istog člana Znanstvenog savjeta. Ponavljanje takve prakse u slučaju formiranja post-COVID centra svakako trebamo izbjeći! Zdravlje građana u Republici Hrvatskoj ne smije biti samo privilegija onih koji si veći financijski izdatak mogu priuštiti.
Ne bude li borba protiv COVID bolesti imala uporište u točnim podacima, relevantnim znanstvenim studijama i odgovornosti, mogli bismo riskirati novo rasplamsavanje epidemije i izazvati dodatne gubitke života građana Republike Hrvatske”, napisao je Đikić u svom pismu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare