Regionalna direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Victoria Zinchuk bila je gošća Intervjua tjedna na N1 televiziji, gdje je, između ostalog, komentirala kako se Hrvatska promijenila zadnjih pet godina, što se u smislu investicija promijenilo ulaskom u eurozonu i Schengen.
Kroz mandat u Hrvatskoj, koji joj je počeo prije pet godina, svjedočila je velikim promjenama, posebno u ekonomskom smislu.
“Bilo je to izazovnih pet godina jer nije se samo Hrvatska promijenila, nego i cijelo društvo na globalnoj razini. Nadam se da smo svi izvukli neke pouke, počevši s koronavirusom, kao i ekonomskim izazovima s kojima se još suočavamo. Društvo se do neke mjere promijenilo i nisam sigurna da su trenutno te promjene vidljive, ali dogodio se zaokret u razmišljanju kako budućnost nije tako sigurna kako se činila kad sam prije pet godina došla u Hrvatsku”, izjavila je Zinchuk pa dodala:
“Katkad se neke inicijative koje se promiču unutar društva i gospodarstva ne odvijaju toliko brzo koliko bi čovjek očekivao, posebno jer se promjene tijekom kriza ubrzavaju. Mislim da je važno ulagati u zeleni sektor, posebno u energetici i drago mi je da se to u Hrvatskoj događa. Mi pomažemo financijski, ali i kroz savjete. Naime, Hrvatska ima golem potencijal pa se nadamo da će ga ispuniti.”
Što se hrvatskog potencijala tiče, mnogo se puta može čuti o njemu, ali nekako uvijek postoje prepreke. Kakve su u smislu obnovljive energije, posebno kad znamo da se odobrenja projekata daju u periodu od dvije do pet godina.
“Svaki put kad me netko pita o potencijalu, odgovorim protupitanjem “Kad ćemo početi s djelovanjem?” jer svi smo svjesni potencijala, ali problem jesu djelovanje, inicijative i donošenje odluka. No, u posljednje vrijeme se to poboljšava, moram priznati. Ulazak u Schengen ili eurozonu se činilo nemogućom misijom, a Hrvatska je sad dio tog društva. Dakle, Hrvatska može ispuniti potencijal, samo se mora koncentrirati na donošenje odluka koje će omogućiti određene procese. Naravno, za neke nije dovoljno nekoliko mjeseci, ali kad se govori o geotermalnoj energiji, već se provode neke mjere.”
Često slušamo da imamo dovoljno novca i znanja, ne samo u Hrvatskoj nego i inozemstvu. Znači da sredstva nisu nedostupna za projekte, ali birokracija čini svoje.
“Bitno je ubrzati stvari jer je važno razmišljati kakva će biti budućnost. Stav “polako ćemo” više nije primjenjiv. Ulagači, posebno oni u privatnom sektoru nemaju vremena godinama razmišljati o tome je li Hrvatska prava zemlja za ulaganje. Mislim da hrvatski biznis mora početi razmišljati o tome kako maksimirati potencijal stranih ulaganja, a i hrvatske kompanije moraju izići iz zone komfora, odnosno, okvira bivše Jugoslavije. Jer, malo je kompanija koje to žele. Kad ste usred krize ili izlazite iz nje, ne možete si priuštiti odugovlačenje, morate djelovati”, naglasila je regionalna direktorica Europske banke za obnovu i razvoj.
Jasno je, na najvišim razinama moraju se otkloniti prepreke i bit će više ulaganja u Hrvatsku, što potvrđuje i Zinchuk.
“U prve tri godine mog mandata nismo vidjeli nikakve potencijalne investicije iz Europe, ali u posljednjih godinu do godinu i pol dana vidimo da sve više kompanija gleda kako vratiti proizvodne lance u Europu, a Hrvatska pritom može biti novi centar za proizvodnju, što je posljednjih 30 godina izgubila. To neće promijeniti strukturu BDP-a, ali potvrđuje da se ulagači polako vraćaju.”
Turizam je iznimno jaka stavka u Hrvatskoj, no kako se na to gleda “izvana”, iz perspektive EBRD-a?
“Ne mogu reći da u turističkom sektoru imala velikih “greenfield” investicija. Jako ih je malo, ako ih uopće ima u turističkom sektoru. Jedan od razloga je dostupnost zemljišta, a drugi da se većina investicija dogodila tijekom pandemije i bile su vezane uz obnavljanje. Ne vidimo vrlo aktivno tržište i ne možemo reći da ulaganje u turistički sektor cvjeta. No, može se reći da turizam dominira hrvatskom ekonomijom. Iako, ne mislim da bi na njega Hrvatska trebala računati kao glavni za svoje gospodarstvo”, zaključila je Zinchuk, kojoj ovog ljeta završava mandat u Hrvatskoj i odlazi u Rumunjsku, čije se gospodarstvo većinom oslanja na tehnološki sektor, što navodi i kao primjer kojim bi se trebala voditi Hrvatska.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!