Već treću tužbu njemačkog princa čijoj su obitelji nakon 2. svjetskog rata oduzete nekretnine diljem Hrvatske, prihvatio je Ustavni sud RH. Doznajemo detalje intrigantnog spora koji je upravo dobio novi zaplet.
U najnovijoj odluci na osnovu koje je odluka donijeta prošli mjesec, Ustavni sud je rekao da su njemačkom plemiću niži hrvatski sudovi povrijedili pravo na pravedno suđenje. Drugim riječima, procesi što ih je vodio za povrat imovine nisu bili pravedni, te se stoga moraju ponoviti.
Borba za povrat oduzete imovine
Njemački princ je u tim postupcima pokušao vratiti svoju konfisciranu imovinu – zemljišta i šume na Baniji, u Gorskom kotaru i u okolici Zagreba, odnosno dobiti naknadu za njihovo oduzimanje. Upravni sudovi i Visoki upravni sud su ga odbili zaključivši da nema pravo ni na povrat ni na naknadu za oduzetu imovinu.
Riječ je o obitelji Alberta Marie Lamorala Miguela Johannesa Gabriela II., princa od Thurna i Taxisa. Sjedište im je u njemačkom Rosenburgu, ali su značajnu imovinu imali i diljem Europe, među ostalim i u Hrvatskoj.
Konfiskacija nekretnina nakon rata
Nakon 2. svjetskog rata Kotarski narodni odbori u ondašnjoj Jugoslaviji donose odluke da im se imovina konfiscira. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske, njemačka plemićka obitelj odlučuje se tražiti povrat imovine.
Razlog za ovu konfiskaciju bila je činjenica da je riječ o državljanima Njemačke, ratne gubitnice. Već tijekom 1945. pradjed princa Alberta više nije bio vlasnik nekretnina u Hrvatskoj. Doduše, on nikada u Hrvatskoj nije ni boravio, no značajnu imovinu ovaj predstavnik obitelji koja slovi za jedne od najvećih privatnih zemljoposjednika ipak je stekao. Nakon što je 1952. preminuo, njegovi nasljednici preuzeli su posjede u ondašnjoj Jugoslaviji.
Kronologija procesa za imovinu
Za ovu plemićku obitelj, inače, kažu da su izumitelji modernog poštanskog sustava, a tako su se navodno i obogatili, te slove za jedne od najvećih privatnih zemljoposjednika.
Princ Albert, koji ima državljanstvo Savezne Republike Njemačke, na vrijeme je zatražio povrat. Ured državne uprave, dakle najniža razina u lancu odlučivanja, prihvatila je njegov zahtjev. Međutim, već drugostupanjsko rješenje nije mu išlo u korist, a zatim su uslijedile i odluke Upravnog, te Visokog upravnog suda.
U kompliciranoj proceduri sudovi su zaključili kako se na ovaj slučaj ne odnosi Zakon o naknadi za oduzetu imovinu, već Bonska konvencija i Pariški sporazum iz 1946. iz kojih proizlazi da je Njemačka prihvatila obvezu da obešteti svoje državljane kojima je imovina oduzeta u inozemstvu.
Koji su propisi ključni?
Iz sadržaja Bonske konvencije proizlazi da se Savezna Republika Njemačka obvezala dati naknadu prijašnjim vlasnicima za imovinu koja je oduzeta na temelju sporazuma sklopljenih sa savezničkim silama, bivšim saveznicama same Njemačke i neutralnim državama. Dogovoreno je to u sklopu poratnih dogovora, a kako je i ondašnja Jugoslavija bila potpisnica Pariškog sporazuma sudovi su zaključili da prema tom sporazumu Njemačka svojim državljanima mora platiti i za imovinu oduzetu u Jugoslaviji.
Serija odluka u slučaju kneževske obitelji Thurn i Taxis krenula je još 2017. godine. Visoki upravni sud RH pravomoćnu odluku kojom je princ Albert odbijen donio je 2021. godine.
On se tada odlučuje uz pomoć zagrebačkog odvjetnika Branimira Ivekovića na Ustavnom sudu dokazati da ti procesi nisu bili pravedni.
Jesu li procesi bili pravedni?
Ključan argument bila mu je činjenica da mu je dio imovine Hrvatska do tada ipak već vratila i to upravo prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
“Kako su sudovi naknadno odstupili od svoje ustaljene prakse, stavili su princa Alberta u nejednak položaj u odnosu na druge njemačke državljane”, naveo je odvjetnik Iveković u ustavnoj tužbi.
Taj sud analizirao je sve tri tužbe princa Alberta i dao mu za pravo – presude kojom mu je odbijena naknada za oduzetu imovinu ukinute su, te su postupci vraćeni na početak. Posljednja odluka donijeta je u slučaju oduzimanja nekretnina kod Zagreba, točnije u okolici Velike Gorice. Ostale su kod Lekenika i Fužina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!