Novinarka Ivana Dragičević koja je izdala novu knjigu, "Nesigurni", gostovala je u Pressingu Ilije Jandrića. Više od 25 godina je televizijska novinarka, specijalizirana za vanjsku politiku. O svojim iskustvima prije pet godina objavila je knjigu "Nejednaki", a večeras predstavlja drugu knjigu "Nesigurni". Smatra da živimo u Doba nesigurnosti koje je počelo s pandemijom, a nastavilo se ratom u Ukrajini, inflacijom, krize se nižu jedna za drugom i teško je predvidjeti što slijedi. U svemu tome razvila se društvena bolest, glupost je agresivno preuzela javni prostor, početno negiranje virusa pretvorilo se u negiranje svega, činjenice su postale nebitne... U takvom svijetu svi se sve više osjećaju nesigurni, palo je povjerenje u medije, društvenim mrežama šire se dezinformacije, vode se hibridni ratovi, a Europa ne odgovara na izazove pred njom - sve se više dovode u pitanje temeljne europske vrijednosti, vladavina prava, pod pritiskom je migracija, energetske krize, klimatskih promjena.
Ivana Dragičević u knjizi “Nesigurni” promišlja o problemima u kojima se nalazi svijet, ne nudi odgovore, ali zaključuje da izlaz ne može biti individualizam i sebičnost, poziva nas sve da živimo u zajednici, da ljudi pomažu jedni drugima i ukazuje na važnost društvenih spona za čovjekovu dobrobit i mentalno stanje.
Dragičević kaže kako se već 30 godina bavi ovim poslom te kako nas je u razdoblje nesigurnosti dovela akceleracija globalnih kriza poput rata u Ukrajini, na Bliskom istoku, pandemije…”Ova svakodnevna nesigurnost nas kao ljudskih bića, da ne znamo što će poskupjeti, kako će kriza utjecati na naše živote, što će biti s našom djecom… Sve je to jedno tkanje današnje nesigurnosti i važno je da mi kao mediji, kad se i nama više ne vjeruje, da pričamo i u tom razdoblju nesigurnosti i pružamo jedni drugima ruke više nego što se dijelimo i stvaramo te rovove. U knjizi ima novih tekstova, dijelova kolumni objavljenih na N1, jedan koncept koji veže žarišta svjetskih kriza…”
“Cijela ova kriza nepovjerenja, koja dijelom ima veze s globalnom nesigurnošću, s tektonskim promjenama svijeta koji smo poznavali, interenta koji je doveo do kakofonije mišljenja, ljudi koji su izgubili mjerilo što je stvarno, jako je važna kriza leadershipa. Mi živimo u demokraciji, svake četiri godine imamo neke izbore, deset smo godina članica EU-a, Hrvatska je treća ili četvrta na ljestvici zemalja u kojima se najmanje glasa. Po meni je to porazno i zahtjeva da razmislimo o prioritetima”, govori Dragičević.
U knjizi “Nesigurni” Dragičević dosta povezuje doba nesigurnosti s početkom pandemije te da se negiranje virusa i mjera u jednom trenutku pretvorilo u negiranje svega. “Dolazimo u polje gdje ne znamo gdje ćemo…”, kaže. Na pitanje zašto je glupost uspjela preuzeti javni prostor, odgovara: “Da znamo zašto, bili bi bogati ljudi.”
S Ilijom Jandrićem razgovarala je o tome kako se boriti protiv takvih narativa. “I onda će tebe vidjeti u nekom dućanu pa će reći kakvi moćnici sjede iza nas ako svaki prebiremo po novčaniku i osjećamo se nesigurnima. Ja pišem i o mojoj bolesti, tu nije bitan koncept klijentelizma gdje svi puštaju da to prođe. Pitanje sigurnosti je pitanje jednakih šansi za sve. I Europa ima problem s indentitetom koji nikako da zaživi. … Ljudi žele ozbiljan sadržaj, ja zaista vjerujem u svakog od nas, da u ovoj situaciji želi imati argumentirano mišljenje i mislim da je to jedini put za nas kao malo društvo koje prate svi trendovi na steroidima, ljudi odlaze, iseljavaju… Ovaj naš mali zavoj Sredozemlja će biti posebno sklon klimatskim promjenama, mi možemo biti mala rentijerska ekonomija… Ali to nije strateški razvoj ove države”, objašnjava Dragičević.
Podnaslov knjige je “Self help za današnji svijet”, ali autorica zapravo kritizira taj pristup samopomoći i stav da je bitno kako mi reagiramo na problem, a ne sam problem.
“Opet se vraćam, pitanje povjerenja. Kažu ti ‘jak si, možeš ti riješiti sam bilo koji problem’. Ne možeš, vidjeli smo. Bacanje tereta na svakog od nas je dovelo do ovog što mi danas imamo, inflacije raznih psihičkih bolesti, samoće… Britanija je ustanovila ministarstvo za samoću. Mi živimo u modelu nesigurnosti koji pušta sve nas, ljudi su našli super poslovnu nišu. Ako je palac opet ključni dio tijela, cijeli dan skrolamo, izlaze razni tečajevi, savejti, tabletice… Svi prodaju nešto da ne budeš sam, da ti bude bolje. Ali mi bi kao društvo trebali njegovati te neke spone. … Mi moramo naći vremena jedni za druge jer ćemo biti teško bolesno društvo.”
Govorila je i o svom iskustvu na covid odjelu, gdje je, liječeći se od korone, otkriveno da ima i malignu bolest. “Nikad ne znaš, to su stvari koje ne očekuješ”, kaže.
Mi svi kao aktivni građani moramo imati barem osnovnu informaciju o tome što se događa oko nas. Ja se ne mogu isključiti, svugdje vidim temu, priču, tako i na covid odjelu. Shvatiš da si nesiguran, da ti ne može pomoći netko. Kad prođeš taj proces, dogodi ti se da posložiš drugačije prioritete”, govori.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
