Vlada sljedeće godine namjerava donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, odnosno rada na crno, ne bi li stala na kraj poslodavcima koji nelegalno "zapošljavaju" i izbjegavaju plaćati doprinose.
Već je usvojen Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine, s akcijskim planom radi osiguravanja radnopravno statusnog položaja radnika i socijalne sigurnosti neprijavljenih radnika, “neovisno o volji poslodavca”.
PROČITAJTE JOŠ
Glavna poluga za borbu protiv poslodavaca koji krše prava radnika i potkradaju državni proračun i dalje ostaje Državni inspektorat, ali s većim ovlastima; inspektori bi imali pravo, kada uhvate radnika na crno, poslodavcu naložiti da ga prijavi od dana kada je počeo raditi, a ako se to ne može utvrditi, onda bi poslodavac bio dužan za tri mjeseca retroaktivno uplatiti plaće i doprinose, piše Jutarnji list.
Poslodavcima bi se, ipak, dala prilika za popravni – za prvo otkriće neprijavljenog rada radnika bi morali prijaviti za posljednja tri mjeseca, za drugo na šest mjeseci, a u slučaju da ih inspekcija i treći put uhvati opet bi im se izrekla obaveza prijave radnika za šest mjeseci retroaktivno i mjera zabrane obavljanja posla na mjesec dana. No, i ta se zabrana ukida ako poslodavac u roku od tri dana plati kaznu i prijavi radnika.
Ideja je i da se osnuje i javni registar “bijelih” i “crnih” poslodavaca, tj. onih koji su uhvaćeni da radnike zapošljavaju nelegalno i onih koji poštuju zakonske regule, nešto poput javnog stupa srama i putokaza radnicima što mogu očekivati kod određenog poslodavca.
“Izrađena je strategija za suzbijanje neprijavljenog rada. Imamo potporu radnika i poslodavaca, suglasnost je dosta visoka oko toga da rad na crno treba iskorijeniti”, kažu neslužbeno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pozdravlja ovakav potez, ali naglašava da to nije dovoljno. Zalaže se za “takve mjere koje će osigrati da muljanje države i zloupotreba očajničke pozicije radnika budu preskupe”. Sever ocjenjuje da “ispada da se poslodavcima to isplati, čak i ako moraju platiti kaznu, jer su te kazne apsolutno preniske” i naglašava da se s opomenama previše ide naruku poslodavcu.
Sever upozorava da je rad na crno znatno šira kategorija od neprijavljivanja radnika, koji jest drastičan primjer, ali nije usamljen; i radnik koji je prijavljen na minimalcu, a dio plaće dobiva na ruke u kategoriji je rada na crno, kao i prekovremeni koji nisu evidentirani. “Na mala vrata sada se osigurava i dodatni rad pod izlikom da ga radnici žele, a ‘žele’ jer nemaju drugog izbora, osim otići van”, kaže Sever koji ideju oko retroaktivne prijave ocjenjuje kao dobru, ali naglašava da se bez drastičnih kazni ništa neće promijeniti, piše Jutarnji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare