Tjednima slušamo prepucavanja predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na temu izbora novog predsjednika Vrhovnog suda. Posljednjih dana slušamo i napade i obranu na relaciji Vlada-Zlata Đurđević oko toga želi li ona ili ne vratiti politiku u izbor sudaca. A što na sve kažu suci? Uglavnom se u toj raspravi drže po strani, no ovoga puta Državno sudbeno vijeće (DSV) brani aktualni način izbora sudaca kojeg Đurđević kritizira.
Politiku ne žele niti blizu, a misle da nisu potrebne niti velike promjene. Državno sudbeno vijeće odbija kritike i ističe da je aktualan izbor sudaca transparentan i objektivan. Podsjećaju da se 2018. mijenjao zakon koji onemogućuje da se, primjerice, izabere sudac koji je po bodovima na 70. mjestu liste kandidata.
“Meni se čini da mi gledamo rad Državnog sudbenog vijeća previše kako je bilo prije 15 godina ili prije pet godina, ponovno govorimo, od zadnjih izmjena zakona znatno su smanjene ovlasti DSV-a i tu nema mjesta izvan bodova koje donesu kandidati sa sobom”, rekao je za N1 predsjednik DSV-a Darko Milković.
VEZANA VIJEST
Time odgovaraju i kandidatkinji Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda Zlati Đurđević koja u svom odgovoru na Vladine optužbe ističe da politiku ne želi u postupku izbora sudaca, nego uspostavu trasnparetnog postupka u kojem će biti moguće otkriti svaki sukob interesa i nepotizam te osigurati biranje po stručnim kriterijima.
“Pozivam da se počnemo baviti ciljevima koje sam postavila u svom programu, a koji se odnose na: uspostavljanje objektivnih kriterija za izbor sudaca koji sada ne postoje ukidanjem testova koje provode sudačka tijela po vlastitim kriterijima, uzimanje u obzir uspjeha na studiju te dosadašnjeg znanstvenog i stručnog rada…”, poručila je Đurđević koja apostrofira i druge promjene potrebne za bolje sudstvo, a predsjednik DSV-a ističe da se i sada kod sudskih savjetnika vrednuju bodovi sa završnog ispita, a čista je matematika, kaže, i kod sudaca: zbrajaju se bodovi za broj određenih predmeta, njihovu kvalitetu, urednost obnašanja dužnosti, znanstveni radovi i slično.
“Razlika između kandidata koji je izabran i koji nije izabran ne smije biti veća od 10 bodova. Što to ima za posljedicu? Da onaj kandidat koji dođe s velikim brojem bodova, u 90 posto slučajeva će uspjeti u svom izboru”, rekao je Milković.
Stav Udruge sudaca o toj temi tek se čeka.
“O pitanju izbora sudaca, o svim temama o kojima se u javnosti raspravlja u zadnje vrijeme pojavljuju kao ideju, Udruga će raspravljati na svom redovitom zboru u lipnju”, rekao je predsjednik Udruge sudaca Damir Kontrec.
Što kažu bivši suci, danas odvjetnici? Rafael Krešić i Dragan Primorac smatraju da danas postoje objektivni kriteriji i ne misle da su potrebne promjene u tom smislu – možda, kažu, u praksi.
“Možemo postaviti pitanje da li se dovoljno dosljedno primjenjuju kriteriji i mehanizmi i za vrednovanje rada sudaca i za njihovo razrješenje i stegovnu odgovornost. Međutim, da svaka anomalija u pravosuđu u onom trenutku kada izađe u medije, se nastoji riješiti aposlutnom revolucijom, bacanjem na glavu, mislim da je to nepotrebno, da je dovoljno dosljedno primijeniti ono što sustav nudi do sada”, rekao je Krešić.
“Možda to treba više otvoriti prema javnosti, sudstvo, da ne bude zatvoreno, nego da pokaže prema javnosti da nagrađuju one koji su najkvalitetniji, ali jednako tako da kažnjavaju sve one kojima nije mjesto u sustavu”, predlaže Primorac.
Rasprava o stanju u pravosuđu prati izbor predsjednika Vrhovnog suda koji se pretvorio u trakavicu, a stavovi se ne mijenjaju: Zoran Milanović inzistira na svojoj kandidatkinji, a Andrej Plenković na tome da ju neće izabrati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare