Što su nam održive opcije? Koliko koštaju? Kakve instalacije zahtijevaju? Odgovore na pitanja koja muče mnoge u razgovoru s Nevenom Duićem, redovnim profesorom na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, donosi naša meteorologinja Tea Blažević.
Kaže da Njemačka paralelno napušta i ugljen i nuklearnu energiuju, dok će plin poslije 2025. početi padati te dodaje da je Njemačka primjer uspješne dekarbonizacije: “To je zemlja koja nema hidroenergiju i tamo je to bilo teško napraviti.”
“Iz solara nožemo proizvesti trećinu električne energije”
Njemačka je najveće solarno tržište u EU-u u 2020., a slijede Nizozemska i Španjolska. Hrvatska ima potencijal, ali je na začelju.
“Čini se da je solar siroče svih lobija i nitko ga nije gurao. Malo se pokrenulo zadnjih godina, ali još uvijek imamo malo solarnih krovova, a njima bismo mogli proizvoditi trećinu struje. Problem je što nemamo kadrova i zato moramo ići na velike solarne elektrane”, kaže.
Plutajući solari u obzir bi došli i kod nas, kaže, pojasnivši da je naše more dosta valovito, a najbolja opcija bi bili zaljevi koji su zaštićeni od jakog vremena. “Hrvatska može sve svoje potrebe pokriti iz obnovljivih izvora”, poručio je Duić.
Pleić: Hrvatska ide u dobrom smjeru
Aljoša Pleić, direktor Acciona Energija, u razvoj solara krenuo je prije deset godina. “Nema posla bez rizika. Ako vam država svako malo mijenja pravila, svoja sredstva ulažete negdje drugdje. Istina je da nedostaje kadrova, ali kadrovi se vrate kad se zna u kojem se smjeru ide”, kaže, i dodaje da idemo prema dobrom smjeru, prema više solara. “Nisu obnovljivi izvori sami sebi svrha, nijedan izvor ne ide sam.”
“Naš potencijal je i u vjetru, ne samo u suncu, a imamo i u geotermal i geomasu. To moramo iskoristiti. Optimist sam da, nakon toliko godina, ipak idemo naprijed s jasnom vizijom”, govori Pleić.
Poručio je kako je naš potencijal ogroman.
Energestka tranzicija solarima i vjetrom
Kaže da su vjetar i soalr varijabilni i moramo riješiti problem varijabilnosti. Varijabilnost je manja na kontinentu, dodaje.
“Proizvodnja električne energije uvjetovana je vremenom” naglasio je Duić.
Tržišta moraju omogućiti da integracija obnovljivih izvora energije funkcionira i da bude što jeftinija moguća, kaže.
VEZANE VIJESTI
Govorio je i o sustavu grijanja i hlađenja tzv. dizalicom topline. “One uzimaju toplinu iz mora i pomoću el. energije opskrbljuju grijanejm i hlađenjem Knežev dvor. Preimejrice, iz hladnjaka uzimamo toplinu iz hladnog dijela i izbacujemo van u prostor. Pomoću dizalica topline možemo koristiti toplinu iz okoliša i dizati ju pomoću malo električne energije na višu temperaturu. Cijela hrvatska obala mogla bi se grijati i hladiti pomoću ovih sustava.”
“Zagreb i Slavonija mogu se grijati na geotermalnu energiju”
“Panonska nizina je najbogatija u Europi što se tiče količina niskotemperaturne geotermalne energije. Nije najbolja za proizvodnju električne energije, ali je za sustav grijanja. Za to nam trebaju toplane koje će koristiti toplinu iz bušotina. Dobili smo 600 milijuna da napravimo bušotine po istočnoj Hrvatskoj”, rekao je.
Naveo je da bi se Zagreb, kao i cijela Slavonija mogli grijati na geotermalnu energiju.
“Nuklearna oprema danas je pet puta skuplja nego obnovljivi izvori energije. Europa je dekarbonizaciju odlučila napraviti do 2030. Što se tiče el. energije, NE Krško gradila bi se do 2040. Taj projekt je unaprijed financijski propao i veći dio zemalja uglavnom je odustao od nuklearne energije”, kaže.
Rekao je da zemlja koja uvozi preko 50 posto energije nije samodostatna. Mi uvozimo preko 40 posto električne energije i preko 50 posto primarne energije. “Uvozimo veći dio energenata, obnovljivi izvori su da vratimo suverenost i da novce ostavimo u džepovima”, istaknuo je.
Pokrovac: Zelena tranzicija je jedini izbor
Maja Pokrovac, predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je da je zelena tranzicija jedini izbor.
“Obnovljivi izvori energije su strateško opredjeljenje ove vlade, strateško opredjeljenje Europe. 90 posto svih novih ulaganja u energetici dolazi od obnovljivih izvora”, kaže.
Navela je da one zemlje koje nisu energetski neovisne i samostalne su siromašnije. “Konkurentnost takve zemlje bit će manja, a samim time i standard građana”, rekla je Pokrovac.
Obnovljivi izvori – najveći izvor energije u Europi
Obnovljivi izvori energije prvi su put najveći izvor energije u Europi. “Ako želite investirati u energiju, investirajte u obnovljive izvore – prvenstevno vjetar i solar”, poručio je Dujić.
“Vidi se da ugljen nestaje zadnjih nekoliko godina, izgubio je 40 posto tržišta”, kaže.
Navodi da su struja i plin dva različita tržišta.
“Plin je fosilno gorivo koje je dosad u Hrvatskoj bilo izuzetno subvencionirano, ide u uzletnom pravcu i njegova cijena će rasti. Sadašnja cijena za doamćinstva je 4 kune po kubnom metru. Do 2030. vjerojatno će narasti dva do tri puta”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare