Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u N1 Studiju uživo komentirala je izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se namjerava propisati novo kazneno djelo odavanja sadržaja dokaznih radnji.
Govoreći o izmjenama Zakona o kaznenom postupku Zlata Đurđević je rekla:
“Bitno je da se širi krug osoba koje mogu počiniti odavanje tajnosti, ali i stadij na koji se primjenjuje tajnost. Izvidi (kriminalističko istraživanje) su sad tajni, tu se ne bi trebao znati ni identitet osobe koja se istražuje u toj fazi. Imali smo tajnu istragu od 2008. do 2012., ali je Ustavni sud rekao da istraživanje i istraga trebaju biti transparentni. Mislim da imamo uravnotežen sustav gdje se s jedne strane štiti pravo na privatnost, u tom slučaju je istraga tajna. Pitanje je kako se ti propisi sad primjenjuju, ali ako se radi o javnom interesu, visokim državnim dužnosnicima, neke informacije se mogu prenijeti.”
Ako prođe prijedlog, javnost bi se o stvarima od javnog interesa informirala putem službenih priopćenja nadležnih tijela što vjerojatno znači manje informacija jer je za brojne afere javnost saznala od novinara.
“Mi sad ne štitimo tajnost postupka. Problem ovog zakona nije to što se inkriminira to u odnosu na policiju, DORH itd., nego što su u to uključeni i okrivljenik i žrtva i branitelj. Istraga mora biti transparentna, javnost ima pravo nadzirati tijela kaznenog postupka. Dilanje informacijama, zapisnicima nije dopušteno, a to se događa i ne istražuje. Ne znam kako će se širenjem polja inkriminacije to promijeniti”, rekla je Đurđević.
.mxf-175x117.jpg)
Navodi primjer kako je optužnica u predmetu Gabrijele Žalac bila na oglasnoj ploči jer jedan od optuženika nije primio obavijest i to je postalo javno.
“Nevjerojatno je da ovaj prijedlog ide od radne skupine koja se bavi zaštitom žena od nasilja. A to znači da žrtva kaznenog djela obiteljskog nasilja ne smije objaviti neki dokaz kad smatra da tijela kaznenog postupka nisu postupila da je zaštite. Imamo primjer Klare Buntić koja je pustila u javnost snimku zlostavljanja nakon što je dala snimku tijelima. To je već bio dokaz u postupku i istraga se vodila. Time što je objavila snimku počinila je to kazneno djelo. Je li to intencija zakona da zastrašuje žrtve kaznenog djela, ali i okrivljenika? Moj prijedlog Vladi je ograničiti ovo kazneno djelo samo na državne dužnosnike”, dodaje profesorica.
Objašnjava kako u brojnim drugim zemljama EU-a postoje protokoli postupanja koji su puno otvoreniji. Tijek postupka nikad ne smije biti tajan u demokraciji, naglašava, a tajno “može biti ako je potrebno sačuvati sadržaj dokaza, dostojanstvo i slično”.
Također, Ustavni sud je rekao da istraga treba biti transparentna, i da tek onda možemo govoriti o protoku informacija, dodaje. “Vijeće Europe je reklo da apsolutna tajnost istrage nije dopustiva, nije moguće tako preslikavati tijek kaznenih postupaka u odnosu na druge. Slovenija ima sustav kao i mi”, kaže Zlata Đurđević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!