Državni zavod za statistiku (DZS) u srijedu je odlučno odbacio sve primjedbe na metodologiju pripreme Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. koje su proteklih dana prenijeli mediji te poručio kako je riječ o prvom digitalnom popisu koji je stručno i profesionalno pripremljen.

“Prvi digitalni popis stanovništva stručno je i profesionalno pripremljen te odbacujemo neutemeljene primjedbe o metodologiji njegove pripreme”, priopćio je Zavod.

Napominje kako je “popis stanovništva najopsežnije statističko istraživanje u zemlji, a Popis 2021. prvi je digitalni popis stanovništva, koji je pripremljen stručno i profesionalno, u skladu s UN-ovim preporukama i uredbama EU-a, te iza njega stoji višegodišnja priprema te veliki napor i rad zaposlenika Zavoda”.

“Popis stanovništva 2021. iskorak je u smjeru modernizacije načina prikupljanja podataka, odnosno digitalizacije, što je velika novost na prostoru Hrvatske”, poručili su iz DZS.

Napominju da su neovisna i stručna institucija koja svoje aktivnosti obavlja prema europskim statističkim standardima u skladu sa Zakonom o službenoj statistici te redovita statistička istraživanja provode na temelju Programa statističkih aktivnosti i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti.

“Zavod je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. U skladu s tim, Zavod je također organizator Popisa stanovništva, istraživanja koje je najbogatiji izvor podataka o stanovništvu jedne zemlje”, ističu u priopćenju.

O pitanjima temeljite konzultacije 

Također kažu kako su u skladu s uobičajenom praksom u pripremnim popisnim aktivnostima, o pitanjima u popisnom upitniku proveli temeljite konzultacije s više od četrdeset različitih institucija i državnih tijela te da u skladu sa spomenutim konzultacijama, na primjedbe odgovaraju sljedećim argumentima:

“Popis stanovništva uključuje prikupljanje podataka na terenu, obradu podataka, agregiranje individualnih podataka, validaciju podataka te diseminaciju i analizu podataka. U županijama u kojima je nastanjeno manjinsko stanovništvo, pripadnici manjina uključeni su u aktivnosti prikupljanja podataka kao popisivači i kontrolori razmjerno udjelu u lokalnom stanovništvu, kao i u popisima iz 2001. i 2011. To nije novost, nego praksa koja se pokazala dobrom jer je tako, među ostalim, lakše premostiti jezičnu barijeru”.

Svake godine istraživanje o korištenju interneta

Također, kažu kako im se zamjera što je u doba digitalizacije u popisnom upitniku izostavljeno pitanje o korištenju interneta, a što smatraju neutemeljenim. “Zamjerka je neutemeljena jer Zavod svake godine provodi godišnje istraživanje o korištenju interneta.

Pitanje o posjedovanju barem jednoga grla krupne stoke ili deset komada peradi ili deset košnica pčela postavlja se u popisnom upitniku radi diferenciranja urbanih i ruralnih područja”, objašnjava DZS.

Što se tiče primjedbe o korištenju registara, kažu kako je točno da se radi unapređenja kvalitete podataka Državni zavod za statistiku koristi mnogim administrativnim bazama podataka. Ipak, sadržaj podataka, referentno razdoblje i kvaliteta podataka u popisnom upitniku moraju zadovoljavati odredbe uredaba EU-a.

Zaključno kažu kako je Državni zavod za statistiku obavljao sve pripremne popisne aktivnosti na stručan i profesionalan način u suradnji s nacionalnim dionicima i Eurostatom te primjenjujući iskustva kolega koji se bave popisnom problematikom iz drugih europskih statističkih ureda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.