Možemo li predvidjeti koliko će Vlada biti uspješna u obuzdavanju rasta cijena energenata i koliko manevarskog prostora u tome ima, u studiju N1 uživo komentirao je ekonomski stručnjak i analitičar Hrvoje Serdarušić.
“Mislim da će se prvo ići u smjeru trošarina, jer to će biti lakše izvesti. U Hrvatskoj je prije ovih intervencija 60 posto maloprodajne cijene odlazilo državi. To je sada oko 50 posto, što je i dalje puno”, rekao je Serdarušić.
Govoreći o niskim cijenama goriva u Mađarskoj, Serdarušić navodi da sve to – košta.
VEZANE VIJESTI
“Ne postoji besplatan ručak, netko to mora platiti. Njemačka, primjerice, provodi drugu vrstu politike. Tu je u pitanju infrastruktura javnog prijevoza. U Hrvatskoj se još uvijek mali broj ljudi vozi javnim prijevozom, u pravilu su više korišteni automobili. Zato ne znam da će se takva mjera moći poticati. U ekonomiji uvijek vrijedi mogućnost supstitucije. Nisam siguran da bi u Hrvatskoj to prošlo toliko lako kao drugdje. Kada je krenula inflacija i pokazale su se naznake, bio sam među rijetkima koji su na to upozoravali. Tome su prethodili veliki fiskalni paketi, koji su uslijedili u SAD-u u prethodnoj i sadašnjoj administraciji…”, navodi Serdarušić.
Mnogi bankari i ljudi iz poslovnog svijeta najavljuju pogoršanje situacije, kaže analitičar.
“Primjerice, imamo gospodina iz J.P. Morgana, koji govori o superoluji, Elon Musk kaže da ima super loš osjećaj o ekonomiji. Iz BlackRocka poručuju da će povećana inflacija trajati godinama. Posljednjih 15 godina, od prošle krize, imamo veoma jeftin dug i niske kamatne stope. Imali smo i razdoblje negativnih kamatnih stopa, što je u suštini uništavanje mirovinskih sustava”, rekao je.
Recesija ili stagflacija?
Kaže da mirovinski sustavi uglavnom ulažu u sigurnije vrijednosne papire koji daju stabilnije povrate, a ovdje se radi o minusima.
“Upravo su u razdoblju od posljednjih 15 godina najveći kupci obveznica bile su središnje banke. Sada je problem to ‘odvrtjeti nazad’. To neće biti tako lako, bazni scenarij je i dalje recesija, što je i dalje bolji scenarij od stagflacije”, navodi Serdarušić.
Recesija je, podsjetio je, retrakcija ekonomije.
“Dva kvartala zaredom imate pad ukupne vrijednosti BDP-a, tada se tehnički kaže da ste u recesiji. Njemačka je već jedan kvartal imala, a vrlo vjerojatno i SAD. S druge strane FED ne gleda toliko na burzu koliko na ekonomiju”, rekao je.
“U čemu je onda kvaka?”, upitala je novinarka.
“Ako plaće rastu i dolazi do inflacije, FED ili bilo koja centralna banka pokušava dizanjem kamatnih stopa i smanjenjem ponude novca skratiti sve to kako bi se inflacija obuzdala”, rekao je.
Govoreći o intervenciji države u cijene goriva, Serdarušić navodi kako se sve to na kraju mora platiti.
“PDV i trošarine su najizdašniji porezni prihodi, a nedostajat će milijardu i pol kuna koje dolaze od toga. Možda će se i povećati dug ili raditi rebalans. Do 10 posto ušteda bi se moglo naći. Ne bi to bili toliko bolni rezovi”, rekao je Serdarušić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!