Kiše u Hrvatskoj tijekom cijelog ljeta ni za lijeka - bar ne koliko bi je trebalo biti kako bi poljoprivredna područja mogla imati normalnu proizvodnju. Jasno je već sad da su štete ogromne, najviše je stradao kukuruz, ali i ječam, pšenica, krumpir. Tamo gdje navodnjavanja ima, nešto se i može napraviti, ali to je tek 2% površina u Hrvatskoj. Poljoprivrednici zato traže pomoć države.
Osušen kukuruz, uništene bundeve… To su posljedice suše na čakovečkom području.
“Puno je bilo navodnjavanja, puno manji prinosi, koliko je cijena veća, toliko su prinosi manji i sve u svemu, nije dobro, nije dobro. Premalo imamo navodnjavanja i esktremi su sve žešći”, rekao je poljoprivrednik Marinko Žnidarić.
VEZANA VIJEST
S navodnjavanjem 40 hektara zemlje na kojem ima najviše kupusa i mrkve započeo je već od ožujka.
“Bilo je u petom mjesecu nešto kiše, ali konkretno zadnja tri mjeseca nije bilo prave kiše. I zato imamo i rijetka nicanja kultura”, dodaje Žnidarić.
Upravljanje rizicima
Da nije bilo navodnjavanja, štete bi sada bile katastrofalne. No, u Hrvatskoj se navodnjava tek 2,5% poljoprivrednih površina.
“Mi kao država nažalost nemamo to upravljanje rizicima na vrijeme, da znamo eventualno kad nas takvo stanje zadesi, što činiti. I to je jedan problem koji se mora sustavno dugoročno rješavati, a ne od godine do godine kad se dogodi. Ne samo navodnjavanje, tu postoje druge tehnike proizvodnje koje smanjuju rizik od suša i takvih nepogoda”, ističe Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske “Život”.
Poljoprivrednici traže pomoć
No, sad štetu treba sanirati i poljoprivrednicima olakšati koliko je moguće. Ministarstvo je stoga najavilo izvanrednu mjeru vrijednu 200 milijuna kuna upravo zbog suše, u okviru programa ruralnog razvoja.
“Pripremamo određene mjere i financijska sredstva prije svega za stočare, ali onda i za poljoprivrednike, ratare, i sve one poljoprivredne proizvođače koji imaju gubitke ovim sinergijskim učinkom, ne samo elementarne nepogode suše, nego i inflacijom, povećanjem poljoprivrednih inputa”, rekao je državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
VEZANA VIJEST
Sretni su poljoprivrednici stoga ako prodajom uspiju pokriti troškove proizvodnje.
“Poskupjelo je sve, od gnojiva, nekih 300 posto, zaštitna sredstva 20 posto, gorivo da ne govorimo, isto 300 posto. Sad, na mojih 3,5 hektara to je 50 tisuća kuna više na godišnjoj bazi”, navodi poljoprivrednik Filip Hlapčić.
Prirodna nepogoda zbog suše
Situacija za poljoprivrednike sve je teža pa smatraju da bi državna pomoć trebala biti veća.
“Morala bi biti viša, pogotovo kad su takve ekstremne godine. Pet godina zaredom imali smo mraz, sad imamo sušu. Nemamo jednu dobru godinu. Kad je i dobra godina, cijena je katastrofalno niska”, dodaje Hlapčić.
Hrvatska poljoprivredna komora tražila je da sve županije upravo zbog suše proglase prirodnu nepogodu. Najvjerojatnije će to učiniti slavonske županije, koje su i najpogođenije. No, tu je i dobar dio središnje Hrvatske, kao i one na krškim područjima. To bi bar malo ublažilo štete s kojima će se nositi hrvatski poljoprivrednici.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!