Riječ je o raspletu afere s trgovinom tajnim podacima kojima su bile minirane brojne važne policijske istrage. Za neke se doznalo u roku dva dana od kada su pokrenute. Većina okrivljenih već je priznala krivnju. Sada je nepravomoćno osuđen trojac iz Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK).
Županijski sud u Zagrebu izrekao je nepravomoćnu presudu kojom su nekoć elitni policijski službenici Marko Svalina, Selma Abadžić i Tomislav Jerkić proglašeni krivima zbog prodaje povjerljivih informacija iz tajnih istraga.
Njih troje ostali su posljednji na optuženičkoj klupi nakon što su svi ostali, koji su kupovali i preprodavali te povjerljive informacije, priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom. Svalina je dobio tri i pol godine zatvora, Selma Abadžić dvije, a Jerkić tri godine zatvora.
Ovaj nepravomoćni sudski epilog dolazi 11 godina nakon što je kriminalni lanac trgovine tajnim podacima raskrinkan, uhićenjem Vlade Rajića, kuma likvidiranog poduzetnika Vinka Žuljevića Klice. Uz njega pod teškim optužbama za miniranje brojnih važnih istraga našli su se tada još i poduzetnici Igor Mlinar i Rudolf Krpina, sada pokojni MOL-ov konzultant Josip Petrović, osječki poduzetnik Željko Biloš, te Damir Ivić i Stipe Barišić zvani Moljac.
Ova afera buknula je krajem 2012. kada je otkriveno da su korumpirani policajci prodavali tajne podatke preko Rajića. Neke istrage, poput one u tvrtki URIHO procurile su u svega dva dana.
Curenje informacija
Kada su shvatili što im se događa, istražitelji su tajno snimali Rajića i ostale. Snimljeni su sati i sati telefonskih razgovora ključnih aktera. USKOK je tvrdio da su policajci zainteresiranim političarima, mafijašima i poduzetnicima prodavali informacije o pokrenutim postupcima protiv Ive Sanadera, Milana Bandića, Hrvoja Petrača, narkobiznisu kao i osjetljivim slučajevima poput afere u HAC-u…
U završnom govoru zamjenica ravnateljice USKOK-a Margareta Bulog, koja je od početka vodila ovaj proces, podsjetila je kako su Biloš, Barišić, Ivić i Petrović kad god bi poželjeli dobivali klasificirane podatke o tajnim mjerama što su tada provođene. Pribavljali su im ih Rajić i Mlinar i to preko grupe u kojoj su bili Krpina, Svalina i sada već pokojni policijski inspektor Vjekoslav Drnić. Sud je sada to potvrdio nepravomoćnom presudom.
Otkrile ih tajne snimke
Kako je mreža funkcionirala moglo se, navedeno je u presudi, zaključiti iz tajno snimljenih razgovora aktera ove afere, njihovih poruka, kao i podataka o njihovom kretanju. U sudnici se tako tijekom postupka čulo kako Barišić i Rajić komentiraju transkripte iz akcija na kojoj su radili policajci iz Zagreba i Osijeka.
Ivić je pak snimljen dok je s Barišićem komentirao uhićenje Drnića i Svaline, dok je Svalina prije toga s Drnićem i Krpinom razgovarao o Zoranu Pripuzu i tajnim mjerama koje su poduzimane protiv njega. Radilo se o akciji kodnog naziva Bijelo, koja je zbog Svaline propala.
Nije riješen ni plan za likvidaciju Hrvoja Petrača što je istraživano u Operativnoj akciji kodnog naziva Jež jer je Svalina i te tajne podatke odao. Inače, Svalina je, prema USKOK-ovoj optužnici, u zamjenu za tajne podatke kao mito dobio materijal za fasadu.
Miniranje istraga
Selma Abadžić proglašena je krivom jer je minirala akciju uhićenja čelnog čovjeka Autoceste Rijeka Zagreb Zlatka Korpara, jer je, prema nepravomoćnoj presudi, dan prije finalizacije operacije odala što njezini kolege pripremaju.
Korpar ju je informaciju dobio od Rajića, Barišića i Ivića i to nakon što je Selma Abadžić na kavi s Mlinarom, Krpinom i Drnićem pričala o tada aktualnom postupanju policije u Hrvatskim autocestama.
Jerkić je pak, navedeno je u nepravomoćnoj presudi, bio izvor informacija Drniću o istragama u URIHO-u, te Novoj Kreditnoj banci Maribor. USKOK je dokazao da je upravo Jerkić Drniću dao radnu verziju dokumenta OCTA u kojem su bili navedeni nositelji organiziranog kriminala. Taj je dokument na kraju iscurio prema svim ljudima koji su tim popisom bili obuhvaćeni.
Ugrozili nacionalnu sigurnost
“Okrivljeni policijski službenici tvrdili su da nisu krivi, iako nitko drugi osim njih nije mogao odati ove povjerljive informacije. Radili su u PNUSKOK-u dakle uredu koji se trebao boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala. Oni su pak zbog svojih materijalnih interesa odavali tajne podatke”, kazala je sutkinja Irena Kvaternik obrazlažući presudu.
“OCTA je dokument koji je procurio u javnost iako je bio od nacionalnog značaja jer je obuhvaćao osobe koje su bile pripadnici krim-miljea. Tako je dovedena u pitanje nacionalna sigurnost od strane organiziranog kriminala”, navela je sutkinja dodajući kako svim dokazima protiv ovo troje policajaca treba dodati i činjenicu da su ostali akteri ove afere priznali krivnju.
Ako na ovu presudu budu uložene žalbe o njima će odlučivati Visoki kazneni sud RH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare