Europski je parlament u četvrtak usvojio velikom većinom glasova izvješće kojim poziva na donošenje mjera na europskoj razini protiv tzv. SLAPP tužbi, pravnih postupaka koji se ciljano pokreću sa ciljem ušutkavanja medija, kao i nezakonodavnih mjera za zaštitu novinara u vidu fondova za žrtve tužbi.

U izvješću usvojenom sa 444 glasova za, 48 protiv i 75 suzdržanih, eurozastupnici su predložili niz mjera za borbu protiv prijetnje koju strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) predstavljaju za novinare, nevladine organizacije i civilno društvo u Europi. SLAPP-ovi su pravni postupci koji se temelje na pretjeranim i često štetnim tužbama, a pokreću se radi zastrašivanja i profesionalnog diskreditiranja žrtava, s krajnjim ciljem ucjenjivanja i ušutkavanja, tumači Europski parlament.

„Želimo obveznu direktivu s minimalnim standardima za zaštitu od SLAPP tužbi“, kazao je na plenarnoj sjednici u srijedu izvjestitelj u ime Odbora EP-a za pravna pitanja, njemački socijaldemokrat Tiemo Wölken

Cilj SLAPP tužbi je cenzuriranje novinara pokretanjem velikog broja pravnih postupaka. Prema anketi Hrvatskog novinarskog društva (HND), u travnju ove godine aktivne su bile najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara, pri čemu su tužitelji potraživali gotovo 78,5 milijuna kuna. Zbog učestalosti tužbi protiv novinara HND traži dekriminalizaciju uvrede i klevete.

„Tužiteljima nije stalo pobijediti tužene nego ih žele uvući u skupe duge postupke kako bi ih paralizirali, a time odvraćaju druge kritičare“, istaknuo je Wölken, dodavši da je zbog toga potrebna „obvezna direktiva s minimalnim standardima za zaštitu od SLAPP tužbi“.

Izvjestiteljica u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, malteška pučanka, Roberta Metsola, istaknula je da je provođenje izvješća „važno za europsku demokraciju“ jer SLAPP tužbe „paraliziraju novinare i umrtvljuju javno sudjelovanje“.

Zakonske mjere protiv SLAPP tužbi ne postoje u nijednoj državi članici EU-a, upozori je Europski parlament u izvješću.

U prijedlogu Europskog parlamenta navodi se da  da bi zakonodavne mjere poput SLAPP tužbi trebale imati mehanizme ranog odbacivanja SLAPP tužbi te da bi trebali postojati „zajednički minimalni standardi o potpornim mjerama i mjerama za odvraćanje kojima se pruža zaštita“ od SLAPP tužbi. Parlament poziva Europsku komisiju da predstavi mjere za rano odbacivanje SLAPP tužbi, uz građanskopravne ili novčane sankcije protiv podnositelja SLAPP tužbi. Regulativa bi također trebala obuhvaćati jasnu definiciju SLAPP tužbi i „ pravila o zabrani odmazde te djelotvornim i odvraćajućim sankcijama za pokretanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja“

Nezakonodavne bi mjere uključivale osposobljavanje sudaca i pravosudnih djelatnika da prepoznaju i odbace SLAPP tužbe, fond za potporu žrtvama SLAPP tužbi i članovima njihove obitelji, u obliku financijske, pravne i psihološke pomoći.

Zastupnica HDZ-a/EPP-a u Europskom parlamentu Željana Zovko, članica odbora za kulturu Europskog parlamenta, kazala je za Hinu kako podržava predložene mjere „kojima će se pokušati ublažiti i umanjiti broj tužbi protiv novinara, koje ih sprječavaju u njihovom istraživačkom radu“.

Međutim, zalaže se i za to da „mora porasti odgovornost novinara za svoj rad“.

„Neovisnost novinarskih i medijskih kuća o velikim agencijama za odnose javnošću i o tom medijskom klijentelizmu koji utječu često na senzacionalističko pisanje koji onda i dovode tužbi. To je jedan obostran proces – mi se ovdje zalažemo da se te tužbe smanje, svedu na najmanju moguću razinu, ali isto tako da novinari dobiju mogućnost da neovisno pišu i  da ne budu pod velikim utjecajem medijskog klijentelizma koji dovodi do toga da se pribjegava senzacionalističkom novinarstvu“, kazala je.

Smatra da paket pomoći Europske komisije audiovizualnom i medijskom sektoru doprinosi neovisnosti medija jer „kada nemate financijski dovoljno sredstava za opstanak svoje medijske kuće, izloženi ste marketinškim utjecajima, a ne potrazi za istinom“.

Na plenarnoj raspravi o izvješću od hrvatskih je zastupnika sudjelovao samo nezavisni europarlamentarac Mislav Kolakušić. Istaknuo je da je „zaštita poštenih istraživačkih novinara temeljni cilj svih nas“.

Međutim, poručio je da treba razlikovati „prave istraživačke novinare“ od „djelatnika pandemijskog marketinga koji je kriv za desetine i stotine tisuće smrti“.

„Zadnjih godinu i pol svjedoci smo nezapamćenom medijskog pandemijskog marketinga u kojem tisuće novinara, tisuće medija, iznose gomilu laži i gomilu lažnih podataka prezentiraju, zastrašujući ljude i građane, vodeći do sada nezabilježenu kampanju straha. Zar ćemo i te ljude zbog kojih su izgubljeni desetine tisuća, možda i stotine tisuća ljudskih života jer je stvorena ta nezanimisliva pandemija laži i straha, zar će i oni biti zaštićeni zauvijek. To je pogrešan put“, poručio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.