Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem komentirao je kako je Hrvatska iskoristila sredstva koja je imala na raspolaganju do kraja prošle godine, ali i kakva je perspektiva pred nama u odnosu na novo programsko razdoblje do 2030.
Govoreći o kraju godine i svođenju računa Šime Erlić je rekao da smo uspjeli doći do kraja roka za realizaciju projekata iz EU fondova koji je bio u prosincu.
“Zadovoljan sam i ponosan što smo realizirali svoju prvu financijsku perspektivu uspješno, realizirali smo sva sredstva. Moramo još ovjeriti određeni dio sredstava u prvom dijelu ove godine da bismo opravdali sredstva pred EK-om, ali potrošili smo sva sredstva, više od 12 milijardu eura iz prve financijske perspektive i ta sredstva su Hrvatsku promijenila na bolje, podignula standard, ali i utjecala na niz promjena”, rekao je Erlić i dodao:
“12,1 milijardi eura smo imali na raspolaganju, 124 posto smo preugovorili, obradili smo zahtjeva oko 13,1 milijardu, a ovjerili smo u ovom trenu i ovjeravamo do lipnja još 85 posto tih sredstava. Bit će sto posto do ljeta. Trebali smo imati dovoljno projekata i računa da imamo dovoljno iskorištenih sredstava.”
Hrvatska na 8. mjestu po potrošnji
Ministar je otkrio da smo donedavno bili deveti po isplaćenosti sredstava u EU-u, a sad smo po potrošnji na 8. mjestu. “To je dobro jer ovo nam je prva financijska perspektiva, morali smo izgraditi sustav. Od početka, kad smo ušli u EU, bolja je situacija, sustav je danas funkcionalan. Može li biti bolje, uvijek može. Procjenjujemo godišnje da smo na oko 2.200 ljudi u sustavu, a na 80 posto potrebno kadra, uvijek fali stručnih ljudi”, dodao je.
Govoreći o motivaciji ljudi da se zaposle s takvim znanjem u državnoj službi, Erlić je rekao da su dosad zaposleni imali dodatke na plaću, no novim Zakonom o plaćama one rastu i izjednačavaju se. “Mislim da je to u redu jer su to postali redovni poslovi državne uprave. Kontinuirano ćemo imati odljev ljudi jer konzultanti su ti koji uvijek mogu dati bolja sredstva, ali moramo stvarati nove ljude i pokušavamo ih zadržati. Nije samo plaća faktor. I konzultantski sektor je važan kad se gleda cijela razina”, istaknuo je.
Također napominje da se dosta toga promijenilo od dolaska EU fondova. Radilo se, kaže, na pojednostavljivanju, ali to se nikako ne može napraviti do kraja jer svaki projekt treba zadovoljiti kriterije “zbog čega u nekim stvarima treba biti rigorozan”, kaže Erlić. Smatra da je sustav kvalitetan i otkriva da smo 13,5 milijardi eura u plusu. “Nikad više”, dodaje.
“Nedovršeni projekti su očekivani”
Govoreći o propuštenim prilikama i nedovršenim projektima Erlić je pojasnio da se sredstva preugovaraju da bi se stvorio buffer. Ističe da, kad se radi o tisućama projekata, mora biti određenih odstupanja i neki mora zapeti.
“Zato preugovorimo dio sredstava da možemo opravdati sva sredstva. Određenih projekata koji se nisu realizirali ima. Neki od njih su željeznica prema mađarskoj granici, centar za gospodarenje otpadom, oni podliježu metodi faziranja, mogu se prebaciti, a neki se neće ni završiti”, rekao je Erlić dodajući o Centru za gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu:
“Omogućili smo da se sve jedinice lokalne samouprave mogu financirati iz sredstava EU fondova. Zagreb tu kaska jer na jedinici lokalne samouprave je da definira lokaciju i projekt, a mi osiguramo financiranje kroz programske dokumente i mi smo to učinili.”
Što se tiče Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO-a), Erlić je rekao da Hrvatska mora osigurati sustav kontrole trošenja EU sredstva. Nepravilnosti, kaže, mogu biti kaznene ili nepravilnosti projektnog tipa. “One koje imaju obilježja kaznenog djela, o tome se izvješćuju sva tijela u pravosuđu uključujući EPPO i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Što se tiče statistike, prema zadnjem izvješću EPPO-a, Hrvatska je u sredini od 20-ak država koje imaju EPPO. Hrvatska ima najveći udio europskih sredstava za potrošnju u odnosu na BDP u odnosu na druge zemlje. Većina javnih investicija se tako ugovara.”
Uskoro planiraju raspisati još preko 100 natječaja za oko dvije milijarde eura ulaganja. Tvrdi da će sva sredstva biti potrošena do 2030.
“Javne investicije su primarne, ali može se ulagati i u privatno. Ulagalo se od bolnica preko socijale do ulaganja u produktivne investicije gospodarske zone, zelena digitala… To omogućava da se društvo podigne stepenicu. Ulaganja su opravdana. Rekao bih da su vidljivi pozitivini efekti ulaganja. Indeks pokazuje da se smanjuju regionalne razlike. 17 jedinica lokalne samouprave prešle su iz slabije razvijenih u bolje razvijene. Indeks za najnerazvijeniju jedinicu lokalnu samouprave 2018. vrijedio je 37, a ove godine najnerazvijenija jedinica lokalne samouprave ima indeks 67. Prije je bila razlika 80 između najrazvijenije i najlošije, a sad je 50. To je cilj naše politike da se smanji regionalna razlika. Kako više ulažemo, smanjujemo razvojni zaostatak i podižemo standard. Sva ulaganja iz EU fondova, to nije samo apsorpcija potrošnje sredstava, to su fizičke investicije koje su stvorile dodanu vrijednost.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
