Šumski požari koji haraju Europom ovog ljeta, bez obzira jesu li buknuli prirodno ili ih je izazvala ljudska ruka, pojačani su sušama i ekstremnim vrućinama. Ljudi su posljednjih desetljeća naučili spašavati živote, ali ne i šume.

1. Zašto su zemlje Mediterana tako podložne požarima?

Ljetni požari su prirodan i često neophodan dio životnog ciklusa mediteranskih šuma, oni na jedan način potiču i obnovu i bioraznolikost.

Ljudi u tim regijama su naučili nositi se s uobičajenim godišnjim požarima, tako da je od 1980. registriran pad broja i intenziteta požara. Međutim, posljednjih godina požari su često eskalirali u ono što se teško može smatrati normalnom veličinom i intenzitetom. Razorni požari 2017. i 2018. odnijeli su stotine života na području od Turske do Španjolske, a jakih požara je bilo i u zemljama u središnjoj i sjevernoj Evropi, uključujući Švedsku.

Takvi nezapamćeni požari neizbježno su povezani s ekstremnim sušama i toplinskim valovima, piše Deutsche Welle.

2. Šta izaziva požare?

Za požare su podjednako krivi prirodni uzroci poput munja, kao i ljudi koji ih podmeću. Ekstremna vrućina povećala je njihov intenzitet i pravi je krivac za katastroflno uništavanje po navedenim regijama.

Srpanj 2021. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen u Europi i treći najtopliji na svijetu. U Grčkoj su temperature deosgnule 47,1 stupnjeva Celzijusa. Europski rekord je zabilježen također u toj zemlji: 1977. godine temperatura se popela na 48 stupnjeva. Podsjetimo i na ovo: 1987. je samo u Grčkoj u požarima poginulo više od 1.500 ljudi.

Na sreću, ove godine nema ni približno toliko ljudskih žrtava – ali je do 5. kolovoza u Europi izgorjelo bar 55 posto više površina nego što je to bio prosjek u prethodnih 12 godina.

Za to je krivac zastarjelo upravljanje šumama, a ponekad čak i prekomjerna zaštita šuma.

Na primjer,  1. kolovoza planula gradska borova šuma u talijanskom gradu Peskari – 800 ljudi se moralo evakuirati. Kako je to područje zaštićeni rezervat prirode, ne podliježe propisima o upravljanju šumama, koji uključuje redovno čišćenje podrasta ili podvrgavanje kontroliranim požarima.

“U većini mediteranskih regija, trenutna politika upravljanja šumskim požarima previše je fokusirana na suzbijanje požara, a ne na prilagođavaje tekućim globalnim promjenama”, napisali su autori studije “Razumijevanje promjena požara u južnoj Europi”.

3. Kakve veze ima klima s požarima?

Globalno zagrijvanje povećava učestalost i ozbiljnost vremenskih uvjeta koji potiču požare: To dokazuju neviđeni požari širom Australije i Kalifornije posljednjih godina. Klimatske promjene povećavaju rizik od šumskih požara u cijeloj Europi, uključujući središnje i sjeverne regije u kojima takvi požari nisu pretjerano uobičajeni.

Prema Europskoj agenciji za (prirodnu) okolinu (EEA) područje u regiji mediterana koje strada u požarima u posljednjih 40 godina se neznatno smanjilo, i to uglavnom zahvaljući naporima uloženima u kontrolu požara.

Prema EEA trenutne rekordne suše i toplinski valovi širom mediteranske regije podsjećaju na događaje iz 2018. godine kada je više zemalja pretrpjelo katastrofalne štete od požara. U Grčkoj je te godine više od 100 ljudi stradalo u požaru na Atiki, najsmrtonosnijem požaru u ovom stoljeću nakon požara “crne subote” 2009. u Australiji.

Usprkos svim poznatim sporazumima i dogovorima o očuvanju klime, emisija CO2 se ne smanjuje dovoljno brzo da ograniči ovo zagrijavanje.

4. Kakve su posljedice za klimu?

Globalno gledano, požari su odgovorni za značajne emisije plinova sa stakleničkim efektom i za pet do osam posto od 3,3 milijuna smrti ljudi uzrokovanih lošom kvalitetom zraka, izvještava Carbon Brief, grupa koja se bavi klimom.

Emisija CO2 uslijed požara posljednjih destljeća opada, također zbog poboljšane zaštite od požara. Međutim, ostaje problem intenziteta požara koji ima dalekosežniji efekt na količinu ugljika u atmosferi: Šume izgore tako temeljito da više ne rastu. Emisija CO2 od ekstremnih požara širom jugozapadne Europe 2017., od Pirinejskog poluotoka, preko južne Francuske i Italije, bila je najveća od barem 2003. Usporedbe radi, izuzetno veliki požari 2003. doveli su do emisije iste količine štetnih plinova kao i čitava industrijska zapadna Europa.

A ako intenzitet požara 2021. uništi značajan dio šuma, povećanje CO2 moglo bi biti još razornije za klimu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram