U proteklih godinu i pol podrhtavanja tla na našem su području postala gotovo svakodnevica. Zagreb, Petrinja, zaleđe Šibenika, Split, Dubrovnik...

“Situacija na petrinjskom području se pomalo smiruje, to je dobra vijest za sve stanovnike tamo jer sam siguran da su već izmoreni trešnjom. Nadamo se da to ide kraju, da će uskoro prestati. To što su potresi sve slabiji ne znači da neće možda biti neki jači potres, takva pravilnost ne postoji. To se i pokazuje kroz ovo vrijeme. To je sve normalno da se tu i tamo pojavi poneki potres jači od 3 po Richteru”, istaknuo je za HTV seizmolog Tomislav Fiket.

U Hrvatskoj se događaju razorni potresi u prosjeku svakih nekih 45 godina, ali to ne znači da će se događati sada pa tek za 45 godina.

“Može se dogoditi da se u par dana dogode svi, pa se onda ne dogode 100 ili 200 godina. Tih 45 bi se moglo pretvoriti i u svakih 100 godina”.

Naveo je pokupski potres 1909. godine, a nedugo zatim, 1916. godine bio je i vinodolski potres.

“Zna se to dogoditi u povijesti. Sreću smo imali da je posljednji jaki potres bio 1996. godine u Stonu”.

Predvidjeti, što se tiče potresa, ne može se ništa.

“Možemo predviđati određene magnitude na određenom području, ali kada će se točno dogoditi, to se ne može previdjeti”, ističe.

Republika Hrvatska je trusno područje, postoje mjesta gdje su manje izgledni potresi, ali ne znači da ih i tamo ne može biti.

“Konkretno, mislim na Istru i Slavoniju. Tamo se isto događaju potresi, ali rjeđe. Živimo u krasnoj zemlji, ali nam je ovakva sudbina da živimo na trusnom području. Nešto smo nažalost morali platiti što se tiče tih potresa”, dodaje Fiket.

Kaže da su ljudi više osjetljivi jer se potresi češće događaju.

“Prije je bila L’Aquila, strašno i grozno. Nije bilo toliko primijećeno kod nas. Nažalost, sada kada imamo vlastito iskustvo, sada je drugačije”, rekao je za HTV.