Prvi put nacionalne ispite piše cijela jedna generacija. Oko 40.000 učenika osmih razreda u svim školama, dakle u 923 škole, jutros ispitom iz hrvatskog jezika počinje pisati nacionalne ispite. Za provedbu ispita zadužen je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a ravnatelj Vinko Filipović o tome je govorio u Novom danu.
“Nacionalne ispite su radili ponajbolji učitelji praktičari iz osnovnih škola. Javili su se javnim natječajem još prije eksperimentalne faze. Pitanja su rađena po metodologiji. Ispiti će biti realni pokazatelj učeničkih postignuća na temelju standardiziranih pitanja. Nema subjektivnog pristupa prilikom ocjenjuvanja. Ocjenjuju neutralni ocjenjivači.
Danas je povijesni dan po pitanju vanjskog vrednovanja. Po prvi put u 30 godina imamo ovakav oblik vanjskog vrednovanja i dobit ćemo realnu sliku postignuća, do sad smo imali impresije koja je škola bolja, a koja nije.”
I za nacionalne ispite vrijede jednako stroga pravila kao i na državnoj maturi po pitanju mobitela i drugih elektroničkih uređaja.
Pamtimo slučaj maturantice Laure Mikić, koja je pala maturu jer se – uz još 23 učenika – punim imenom i prezimenom potpisala na esej iz hrvatskog jezika… Njezin slučaj izazvao je cijelu raspravu u javnosti jer je bila odlična srednjoškolka, a umalo je zbog toga ugrozila upis na akademiju. Filipović se osvrnuo na taj slučaj i pojasnio pravila za nacionalne ispite. “Rezultate ćemo školama i javnosti objaviti do kraja svibnja. Ove godine ispiti nisu ocjenjivani ocjenom od 1 do 5. Bit će rubrika bilješka u e-dnevniku broj bodova pa će svaki učenik znati gdje se nalazi u odnosu na nacionalni prosjek.”
“Za nekoliko mjeseci bit će aktualna matura. Mi smo tada za slučaj učenice koju spominjete, primjenjivali pravilnik koji je na snazi. Maturanti znaju da smo odredbu pravilnika promijenili kako ne bi sankcionirali učenika koji se potpiše punim imenom i prezimenom. Nacionalni ispiti su složeniji za provedbu od maturalnih. Zahtjevniji je projekt. Na maturi je oko 120.000 ispita, ovdje je oko 320.000 učenika. Angažirali smo sve kapacitete i suradnike. Ovo je projekt novog početka u odgoju i obrazovanju.
Za one koji kasne tolerancija je do 15 minuta, sve nakon bili bi u neravnomjernom poziciji zbog vremena pisanja ispita. Za sve koji se ne pojave moraju opravdati izostanak. Neće biti naknadnih pisanja ispita.”
Trebaju li se učitelji s lošim rezultatima generacije plašiti?
“Ne treba se nitko plašiti. Mi želimo snimiti sustav. Škole će moći napraviti analizu uspješnosti svojih učenika. Na razini škole moći će se komparirati uspješnost. Nacionalna politika i obrazovne institucije dobit će informacije što u sustavu treba mijenjati, možda u pogledu obrazovnih kurikuluma. Centar će pojedinačno sa školom komunicirati rezultate. Ne želimo stvarati pritisak. Škole, stručne službe i ravnatelji vidjet će s povratnim rezultatima što trebaju poboljšati u školi.”
Na stručnim službama škole i ravnateljima je da rade na korektivu. “Nacionalni ispiti neće istog trenutka riješiti problem hiperinflacije odlikaša, ali dat će smjernice učitelju i vodstvu škole. Usporedba rezultata bit će smjernica što treba u nekom predmetu ili školi mijenjati. Lani smo vidjeli da nisu najlošije škole u malim ruralnim sredinama niti su najbolje u urbanim. U doglednoj budućnosti, kad se stvore pretpostavke i to obrazovna politika odluči, nacionalni ispiti se mogu koristiti i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole”, zaključuje Filipović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!