FOTO Čari reciklaže: Tetrapak u Zagrebu ide s plastikom, a u Osijeku s papirom

Došavši u studio s vrećicom punom otpada za recikliranje Marina Matijević, koja poučava i kako iskoristiti svaki segment hrane da se što manje baca, objasnila je:
"Sve su to ambalaže s kojima se susrećemo skoro svaki dan, moramo naučiti živjeti s tim. Ima puno interesa za temu, no događa se fenomen društvenih mreža da se neki video puno gleda, ali ne dobijem tolike količine pratitelja. Održivost građanima još nije ni blizak pojam, na tome treba raditi."

Ističe da se na predmete koje je donijela, koje svaki dan svi koristimo, ne trebamo gledati kao na smeće, nego kao na otpad koji može biti resurs za dalje.

"Platformu sam pokrenula jer sam sama imala probema s tim. Informacije postoje, ali nisu oblikovane onako kako bi trebalo modernoj osobi", objasnila je.

Govoreći o najčešćim pitanjima koja muče ljude vadeći predmet po predmet dala je praktične savjete kako što iskoristiti.

"Tetrapak je prvak pogreške", kaže Matijević i dodaje: "Ljudi misle da je to dominantno papir, ali to je troslojna ambalaža. Da stvar bude bizarnija, on ide u žuti spremnik u Zagrebu, u Splitu kao izdvojeni otpad ide u crni spremnik, u Rijeci ide također s plastikom, a u Osijeku ga odvajaju s papirom. Oko tetrapaka treba pratiti lokalnu uputu."

"Često me pitaju za kutiju od pizze jer se dio uvijek zamasti, no takva može cijela u papir."

Ističe kako se i recikliranje prilagođava pa se tako recimo recikliranje papira prilagodilo ambalažama koje nastaju. "U porastu je dostava hrane. Unutra u kartonu je tanka plastika - u startu je to bilo za miješani otpad, ali reciklaža papira se prilagodila i ako nema ostataka hrane, onda ide u papir."

Dostava često dolazi u stiroporu: "To je tip plastike 6 - stiropor - i zakonom je zabranjena proizvodnja u Hrvatskoj, ali se još troše zalihe. Najčešće su u dostavi. U ovom tipu materijala ne bi trebalo ni držati hranu jer je toksičan u dodiru s toplinom. Ako je čista može u plastiku. Veliki komadi stiropora idu na reciklažno."

Ističe da i građani sami nešto moraju poduzeti: "Moramo i biti pokretači, napišite dostavljačima da ne želite dostavu u stirporu."

Lijekove, kaže, kojima je istekao rok trajanja možete odnijeti u reciklažno dvorište, no možete i u najbližu ljekarnu. "One su po zakonu dužne primiti farmaceutski otpad", naglašava Matijević.

Ogromna količinu plastike koju držimo u kupaonici, možemo zamijeniti tvrdim sapunima (šampon, regenerator, sapun za tuširanje), a oni se mogu držati na stalku.

Marinu Matijević i njezine savjete o recikliranju i iskorištavanju hrane pratite na Facebooku i Instagramu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.