Tvrtko Korbar s Hrvatsko geološkog instituta u N1 Studiju uživo pojasnio je kava je razlika bila između potresa kod Zagreba i onog u Sisačko-moslavačkoj županiji. Kazao je i kako dolazi do potresa u Hrvatskoj, i rekao kako stoji geologija s istraživanjima u Hrvatskoj.
Kazao je kako se na Institutu bave temeljnim geološkim istraživanjima.
“Prethodnici su radili osnovne geološke karte 1:100.000 koje trebaju biti temelj za sva geološka istraživanja. Na Institutu obrazujemo mlade geologe koji su u stanju kvalitetno prikupiti strukturne, tektonske podatke. Ovo je prvi potres u zemlji gdje je došlo do ovako velikih promjena i pomicanja tla. Radimo na istraživanju, radi se na aktivaciji dubokih, krustalnih rasjeda vertikalnog sustava. Radi se o strike-slip rasjedima”, rekao je Tvrtko Korbar.
PROČITAJTE JOŠ
Kod potresa u Zagrebu je došlo do reversnog kretanja rasjednih krila jednog preko drugog, kaže.
“Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. To je navlačni rasjed. Kod potresa u Petrinji da se radi o sustavu rasjeda s horizontalnom kretanjem krila. To su subvertikalni rasjedi i zbog toga imamo ovakve specifične manifestacije na površini”, rekao je Korbar.
U globalnim razmjerima opasniji su potresi navlačnih rasjeda, kaže.
“Na kontaktima oceanskih i kontinentalnih ploča imamo velike subdukcije. Poznati su veliki potresi iz Japana, kada se u oceanima javljaju cunamiji. Kod nas nema takvih odnosa velikih ploča, kod nas se sve dešava unutar gornjih dijelova kore, ove potresne manifestacije”, rekao je i dodao da je ovdje teško reći koji je opasniji. “Možda je Petrinjski bio veće iznenađenje”, kazao je.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Na pitanje o budućim očekivanim intervalima oslobađanja energije kaže:
“To je sve posljedica kretanja Jadranske mikro-ploče Adrie prema sjeveru. To kretanje je u milimetarskim pomacima, 5-6 milimetara. To se do Zagreba smanjuje, a svaki rasjed u području Dinarida amortizira, smanjuje jedan do dva milimetra godišnje to kretanje. To se kretanje tijekom godina nakuplja i na sjecištima aktivnih rasjeda i u jednom trenu dolazi do sloma. Na sto godina nakupi se jedan do dva metra te potencijalne energije, koja se na aktivnom rasjedu oslobađa.
Zemlja je nepredvidiva, to su prirodni procesi. Slijed potresa aktiviran velikim potresom u Petrinji trajat će sigurno godinu dana. Na nekom drugom sjecištu može se desiti novi potres koji će pokrenuti sličan slijed u budućnosti. Kada će se to desiti… Znanost još nije na toj razini da bi mogla dovoljno ulagati u takva istraživanja”, rekao je.
Istraživanja se ne financiraju dovoljno, temeljna geološka istraživanja, naglasio je Korbar.
“Imamo problem nastavka financiranja izrade osnovne geološke karte Hrvatske i edukacije kadrova koji bi izradom te karte u mnogim situacijama mogli djelovati”, kazao je, te za kraj rekao kako je najveća uloga građevinske struke i protupotresne gradnje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!