Gordana Vojković iz udruge Hrvatski savez stanara - građana EU-a, govorila je u Novom danu s Tihomirom Ladišićem o stanarskom pravu i problematici zaštićenih najmoprimaca. U ponedjeljak su predstavnici udruge bili kod predsjednika Zorana Milanovića "kako bi upozorili na moguće posljedice primjene Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske".
Spomenuti zakon trebao bi se početi primjenjivati 1. siječnja 2025. godine, a članovi Hrvatskog saveza stanara tvrde da će u tom slučaju tisuće građana biti deložirano iz stanova u kojima sada žive.
Vojković kaže da stotinama zaštićenih najmoprimaca prijete deložacije i tvrdi da je zakon koji je pušten u saborsku proceduru – doživio sramotu. “Bila je to četvrta verzija zakona gdje javnost nije bila pozvana da sudjeluje”, govori Vojković dodajući da zaštićeni stanari nisu imali nikakvog utjecaja na tu verziju zakona i da im je bilo uskraćeno bilo kakvo davanje komentara.
Što se tiče susreta s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem od kojega su zatražili pomoć, Vojković kaže kako postoji ugovor o sukcesiji, spominje Aneks G i kaže kako nijedan zakon ne može srušiti odluku Ustavnog suda jer se odluke USUD-a moraju provoditi. Vojković kaže kako papiri crno na bijelo govore da se dogodilo nešto što se nije smjelo dogoditi.
“Ovo je diskriminacija koja se nakon 34 godine provlači u novu agoniju jer se izmišljaju proceduralni zahtjevi koji ne mogu potvrditi ništa. Idemo sa zahtjevom za zaštitu ustavnosti kojim će se zaustaviti ovo”, jasna je.
“Stanari su prestrašeni i u čudu”, kaže Vojković.
Vlastito iskustvo
Govorila je i o vlastitom iskustvu s vlasnicima stana u kojemu je živjela kao zaštićeni najmoprimac. “Moj otac je od 1948., pa i ja, živjeli u stanu. Ja sam deložirana pa sam išla ‘čačkati’ kako su oni postali vlasnici. Po svoj dokumentaciji, oni nisu imali osobu, potpisali su ugovor o kupnji stana u dva djela s osobom koja se nije rodila. Nema je upisane ni u jednim matičnim knjigama. Pa sam na sudu tražila da iznesem dokaze, sudac se tada zvao Rus, danas se zove, ne znam, promijenio je ime, rekao je da ‘znamo što možete reći’. Ja sam imala dokumente, da sam ih dala na početku suđenja, tu bi se izmišljala topla voda. Ali crno na cijelo, osobe koja se tako zvala ni u jednom matičnom uredu Hrvatske i Slovenije nema.”
Na pitanje koliko je zaštićenih stanara? “Po podacima iz 2011. u Zagrebu nas je 2.200 takvih obitelji. Iz 2002. iz Ministarstva graditeljstva, službena brojka je 13.095 obitelji. Iz VE-a su me upozorili da nas ima 3.475 obitelji u Hrvatskoj prema dokumentu koji je njima kao sveto pismo”, kaže Vojković.
Stečeno pravo
O tome što bi smatrala pravednim rješenjem ove situacije koja sada traje već zaista dugo, Vojković kaže: “Postoji zakon donesen 1997. koji eksplicitno navodi da se primijeni zakon o naknadi štete za oduzetu imovinu tijekom komunističke vladavine. Čekalo se na stav Europe, a oni su rekli da su protiv povratka imovine. ‘Dat ćemo vam mogućnost da obeštetite vlasnike po tržišnoj vrijednosti’.”
Stanari, kaže Vojković, ne mogu nikako napustiti te stanove jer je to njihovo “stečeno pravo”.
Kaže kako još uvijek čeka na poziv na razgovor iz Ureda premijera jer smatra da je on krivo obaviješten i ima krive podatke.
“Premijer ima loše savjetnike, ali trebao bi naći vremena da nas pozove na razgovor”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare