Još se ne zna što će biti s prešutnim minusima koje u Hrvatskoj ima oko 850.000 ljudi. Podsjetimo, HNB je krajem srpnja obavijestio banke da se planiraju izmjene zakona da bi se stalo na kraj praksi po kojoj čak 95% minusa spada u prešutna prekoračenja.
Riječ je o prekoračenjima za koje korisnici nisu s bankama potpisivali ugovore i koja nisu regulirana maksimalnom kamatnom stopom. Banke su tako zaradile stotine milijuna kuna, građani su sada zabrinuti kako će im sav iznos minusa, odjednom, biti skinut s računa.
Dug do kraja lipnja skočio na 6,3 milijarde kuna
Nije bilo teško pretpostaviti što će se dogoditi ako građanima odjednom, bez ikakvih uvjeta, dopustite zaduženje za jednu, dvije ili čak tri plaće.
Dug je do kraja lipnja skočio na 6,3 milijarde kuna, a sada postoji mogućnost da će banke tražiti novac natrag i to odjednom.
“Pošto su naše plaće male, ako su već u minusu 2000 kn ili 2600 kn pa im sad oduzme, od čega će živjet? Još ljudi koji su podstanari”, rekla je Anita iz Splita.
“Zašto banka nije reagirala prije?”
“Susreli ste me dok idem na bankomat, podići sto kuna, kao svaki dan i svaki dan mi je to malo, a pazim! Tako da su to stvari koje se ne mogu prepustiti bankama već mora država intervenirati!“, kazala je Vera.
“Situacija svakako nije ugodna, pogotovo za ljude koji su upotrebljavali prešutne minuse. Zašto se zovu prešutni, zašto banka nije reagirala prije, znamo. Bankama je tako odgovaralo, ali sad nama više ne odgovara”, navodi Sanja.
Banke čini se, kažu iz udruge potrošača, nisu ništa naučile iz slučaja Franak ili nisu htjele naučiti, a postavljaju i pitanje zakonitosti ovakve poslovne prakse.
“Jesam li ja kao potrošač bila zaista informirana koliko će me to koštati, da to nije regulirano i da banka u bilo kojem trenutku može i, obzirom da su neki od tih minusa i tri osobna dohotka, da ja padam u dužničko ropstvo?”, pita Nela Kovačević, predsjednica udruge Dalmatinski potrošač.
Jesu li banke smjele mijenjati kamate bez novog potpisa ugovora?
Veliko je pitanje, dodaje, i jesu li banke smjele mijenjati kamate bez novog potpisa ugovora.
“Nije problem da banka meni dopusti potrošiti par tisuća više od dogovorenog, ako će to biti po istoj cijeni, ali ako to nije po istoj cijeni, onda je to u najmanju ruku nezakonito”, ističe Kovačević.
Pregovori Hrvatske udruge banaka, HNB-a i resornog ministarstva još su u tijeku, dok građani strepe kakav će biti ishod. I dok pregovori traju, nijedna od triju strana nam danas nije konkretno odgovorila, što će se dogoditi s prešutnim minusima. Neslužbeno nas iz HUB-a uvjeravaju kako će ipak dozvoliti građanima obročnu otplatu minusa.
No privatne banke, za aktualna prekoračenja, nisu obvezne osigurati obročnu otplatu, jer ih važeći zakon na to ne prisiljava.
Milanović: Siguran sam da će naći neko rješenje
“Ako im dopustite da rade po svom uvijek će vam uzeti. Uvijek! Izmislit će raznorazne naknade, naknadu za ustajanje lijevom nogom, desnom nogom, za treptaj lijevog oka, dilatacija zjenice i tako sve”, kazao je predsjednik Zoran Milanović.
Naglašava kako, zbog velikog broja građana, ovo nije samo posao HNB-a, već i Vlade.
“Ali sam siguran da će naći neko rješenje, dapače, uvjeren sam da će ga naći. Ako sam ja mogao riješit švicarski Franak, ovo je sitnica”, dodao je predsjednik.
Na ovoj su sitnici, prema podacima HNB-a, banke zaradile, prosječno, 30% više no na dogovorenim prekoračenjima, što se broji u stotinama milijuna kuna. Hoće li vraćanje duga građanima također biti sitnica, čini se, nitko nije previše zabrinut.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare