Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak gostovala je u N1 Studiju uživo.
U Zakon o obnovi nakon potresa ušla je i Sisačko-moslovačka županija. Međutim, ostalo je nejasno hoće li građani Siska morati sudjelovati s 20 posto u obnovi, a ministrica Tramišak kaže da, što se tiče izmjene zakona, predložili su da se “u obzir uzme potpomognuto nerazvijeno područje Sisačko-moslovačke županije gdje već postoji zakon koji previđa mjere stambenog zbrinjavanja, koje provodi Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje”.
Obnova Banije
Grad Sisak trenutačno nije potpomognuto područje, ali, kako kaže, uzimaju u obzir cijelo područje jer je Sisačko-moslovačka županija daleko ispod prosjeka Hrvatske. Vjeruje da će se naći najbolji elementi kako bi se što prije krenulo u obnovu i stambeno zbrinulo stanovništvo Banije.
Kvadratura po članu obitelji bi se mogla i trebala povećati prilikom ove obnove, istaknula je ministrica.
Tramišak podsjeća kako je područje pogođeno potresom nerazvijeno i osiromašeno, a Ministarstvu je cilj napraviti program gospodarske i demografske revitalizacije Banije. Konzultirat će i lokalnu i regionalnu samoupravu, HOK i HGK te znanstvenu zajednicu, kako bi, kako kaže, doprinijeli kvaliteti programa.
Sisak ne spada pod potpomognuto područje, imovinski cenzus ostaje u Zakonu o obnovi, ali, kaže Tramišak, postoji mogućnost da se promijeni – treba čekati saborsku raspravu i amandmane. “Ni građane Zagreba ne smijemo staviti u neravnopravan položaj, i oni još čekaju”, rekla je.
Istaknula je kako nitko neće ostati bez obnove: “Država će naći modele i načine. Možemo obnoviti cijelo područje Sisačko-moslovačke županije.”
Na Stambeni fond za socijalno stanovanje relocirano 111 milijuna eura
Za obnovu nakon potresa Hrvatska je dobila oko 800 milijuna kuna, što bi trebalo biti dovoljno za obnovu oko 2000 kuća na području Sisačko-moslovačke županije. Ministrica najavljuje i gradnju novih naselja. Upitana kada počinje obnova kuća i gradnja novih naselja, odgovorila je:
“Sredstva ćemo predvidjeti u okviru operativnih programa 2014.-2020. Oko 111 milijuna eura imamo spremno za relokaciju na postojeći stambeni fonda za socijalno stanovanje. Gradit će se određeni stambeni fond, nova naselja bliže gradovima… Kuće se dodjeljuju na korištenje obiteljima, a tijekom određenog vremena postoji mogućnost i na pravo vlasništva. Cilj je zadržati mlade i potaknuti ljude da ostanu. Sredstva brzo možemo aktivirati, čekamo samo program obnove.”
Postupak dodjele ide prema pravilima programa, a dokumentacije neće biti puno, navodi ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Čeka se program obnove
Već ove godine gradnja zamjenskih obiteljskih kuća može započeti, kaže. “Nadam se u rano ljeto, mi smo spremni i čekamo da se donese program obnove. Bitno je definirati modele izgradnje. Razmišlja se i da se ovim projektom ukine građevinska dozvola.
Na pitanje zna li se koliko ljudi je zainteresirano za tipsku gradnju, obnovu svojih kuća, kaže kako stručnjaci na terenu još uvijek procjenjuju štetu, a u razgovorima s lokalnom samoupravom, Petrinja je pokazala interes.
“Uključivanje Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje samo će pojačati kapacitete samog Fonda za obnovu, kako bi što prije krenula obnova. Imaju 160 zaposlenih, mogu biti brzi i efikasni. Nema potrebe za pribojavanjem da se neće znati što je čija nadležnost. Te dvije institucije zajedno mogu ubrzati obnovu cijelog područja”, rekla je.
Hrvatska na raspolaganju ima 22 milijarde kuna iz Europske unije. Kada bismo taj novac mogli povući, Tramišak kaže kako se trenutačno izrađuju operativni programi, dok u drugom dijelu godine očekuju odobrenje. Nakon odobrenja idu natječaji i pozivi, 2022. i 2023. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!