Telegramov novinar Drago Hedl bio je gost Newsrooma i prisjetio se kako je to sve izgledalo 1991. godine uoči pada Vukovara.
Kaže da su bili svjesni svega što se događa jer smo svakodnevno slušali izvještaje iz Vukovara.
“Imali smo svakodnevno izvještaje Hrvatskog radija Vukovar i Siniše Glavaševića. Ja sam bio među vjerojatno posljednjom skupinom novinara koja je imala priliku prvom polovinom studenog biti u Vukovaru i vidio kakav je užas bio u tom gradu. Taj Vukovar je tada izgledao užasno, apokaliptično i nije postojala kuća koja nije bila oštećena. Grozna slika i grozno stanje koje je vladalo u tom gradu”, govori Hedl.
“Postojao je samo jedan put do Vukovara u to doba”
U Vukovar se u tom razdoblju nije moglo ući jednostavno.
VEZANE VIJESTI
“Postojao je samo jedan put kroz kukuruze, kod Bogdanovaca. Mnogo je bilo ondje i vukovarskih branitelja koji su ondje držali položaje i pomagali da se vratimo kućama nakon posjeta Vukovaru. Ja sam svakodnevno imao kontakt s kolegama s Hrvatskog radija Vukovar. Jedno je to kada to doživljavate to izvana, a drugo kad to doživljavate na licu mjestu. Uistinu, to su bili zvjezdani trenuci hrvatskog novinarstva, međutim nažalost, neki od njihovih izvještaja bili su cenzurirani kako bi ostatak Hrvatske vjerovao da se radi sve što se može napraviti da se obrani Vukovar”, kazao je.
“Povjesničari će moći utvrditi je li se moglo napraviti više za Vukovar”
O tome je li se moglo napraviti više za obranu Vukovara, Hedl kaže da je činjenica da se dio ljudi koji su ostali u Vukovaru branio do krajnjih mogućnosti jer je opsada Vukovara postajala sve teža.
“Činjenica je da su ljudi koji su branili Vukovar učinili maksimum pa i više od toga. Povjesničari će moći utvrditi je li se moglo učiniti više za Vukovar”, smatra.
Nakon pada Vukovara, više nije bilo informacija što se zbiva u tom gradu, objašnjava.
“Bila je to jedna prilično velika konfuzija. Mi smo tek negdje 1997. kad je već započela mirna reintegracija imali prilike ući u grad i vidjeti kako to izgleda. Kako je grad izgledao 1991. nakon pada Grada, o tome vrlo malo znamo”, rekao je.
Pitanje nestalih najbolnija priča
Pitanje nestalih je, kaže Hedl, najbolnija priča nakon pada Vukovara.
“Svi oni koji su izgubili voljene željeli bi znati gdje je skončano njihov sin/brat/muž. I danas je to pitanje jednako aktualno prije 5 ili pred 10 godina. Imali smo i pokušaje da predsjednica Grabar-Kitarović imenuje svog posebnog predstavnika za nestale Ivicu Vrkića, a tadašnji srpski premijer imenovao je svog predstavnika Verana Matića. Rad Komisija koje postoje s obje strane nije dao nekakve rezultate. Tu je kočnica jedna politička volja u Srbiji”, smatra Hedl.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare