Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, u N1 Studiju uživo komentirala je podatke o masovnom korištenju dodatnih instrukcija i pripremnih tečajeva za učenike hrvatskih škola. Govoreći o prijedlozima kojima bi se mogao poboljšati obrazovni sustav navela je, između ostalog, ukidanje općeg uspjeha te kurikularno rasterećenje.

Na pitanje što ne funkcionira kada djeca unatoč brojnim satima u školi moraju na instrukcije, Hitrec se složila da tu zaista nešto ne funkcionira, ali je i dodala:

“Ono što bih rekla je da možda i ne moraju ići, ali kao što žele ići na pripreme, jednostavno to žele jer misle da će imati bolji rezultat ako će netko s njima učiti kod kuće. To je posebno zabrinjavajuće za gimnazijalce jer se državna matura piše prema gimazijskom kurikulumu i oni bi trebali biti spremni”, kazala je Hitrec.

Kurikulum preopterećen

Slaže se da kurikulum opterećen, ali napominje važnost i potrebu samostalnog učenja kod kuće. Ukazuje i da je kroz razgovor s učenicima doznala da im je razlog zašto se odlučuju za instrukcije najčešće jer im je teško samima krenuti učiti.

“Svi mi tu griješimo, i učitelji i roditelji. Sustav nam je i dalje dosta usmjeren na činjenično znanje, a ono se kratkoročno zapamti. Vrlo brzo se to zaboravi”, kazala je Hitrec.

Smatra da se zahtjevniji zadaci izbjegavaju jer nisu popularni zbog toga što traže više uloženog truda i vremena.

“Zahtjevniji zadaci, rješavanje problema, što je vezano uz dugoročno pamćenje i razumijevanje, nisu popularni ni kod učenika ni kod roditelja pa ih onda i učitelji izbjegavaju. Učenici mogu provesti i 14 godina u redovnom školovanju, a da nisu naučili samostalno učiti”, kazala je Hitrec.

Na pitanje zašto su djeca prenatrpana, Hitrec kaže da se i ona to pita.

“Mislim da je previše predmeta i previše obveznih predmeta za sve. Čak i oni koji idu u gimnaziju znaju da im neće biti potrebni svi. Zalagala sam se za više izbornih predmeta koji će usmjeravati učenike. Mislim da je budućnost u individualnom kurikulumu, što imaju već neke zemlje poput Danske. Učenici tu biraju sami predmete koje žele učiti i imati veći naglasak na svoje obrazovanje”, pojasnila je.

Međutim, problem pri takvom radikalnom prijelazu je što je potrebna dobra infrastruktura.

“Za individualni kurikulum je potrebna i infrastruktura, što znači rad u jednoj smjeni, jer bi se nastava protezala kroz cijeli dan. Učenici u takvim sustavima imaju pauze, što znači da je organizirana i prehrana i mjesto gdje se može samostalno učiti”, navodi Hitrec.

Pad koncentracije

Upozorila je da su pandemija i gledanje u ekrane ostavili više posljedica, a najveći problem je pad koncentracije.

“Dobra okolnost je da je ova školska godina uglavnom bila uživo, a prošla godina djelomično u srednjim školama. Velike posljedice su ne samo u znanju, nego i u ponašanju, komunikaciji te mentalnom zdravlju. Najviše će utjecati na njihov uspjeg je promjena u koncetraciji”, kazala je Hitrec dodajući da rade na tome tako što nastavnici provode vježbe koncentracije s učenicima prije nekih zadataka i ispita.

Predlaže da se ukine opći uspjeh jer to smatra povijesnom tekovinom, odnosno reliktom prošlosti.

“Ja sam tog stajališta više od 20 godina. To je apstraktna statistička ocjena koja ne znači ništa, a znači veliki pritisak i onda se ta ocjena gleda i za upis u srednje škole i fakultete. Važnija je ocjena iz pojedinog predmeta. Najbolji podatak je rezultat na državnoj maturi jer su to standardizirani ispiti. Ovako ne možemo mjeriti koliko vrijedi petica kod jednog nastavnika u odnosu na drugog”, kazala je.

Što pokazuje matura?

“Generalno uvijek su lošiji u STEM predmetima, to znamo već dosta dugo i tome neće doprinijeti to što nemamo nastavnika u tom području”, kazala je Hitrec.

Upozorava da oni koji završe fakultete iz tih područja idu na bolje plaćene poslove u privatnom sektoru.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram