Prvi predsjednički mandat Donalda Trumpa od 2017. do 2021. godine bio je, među ostalim, obilježen pritiscima na članice NATO-a da povećaju svoje izdatke za obranu, time i savez.
Donald Trump inzistirao je na tom povećanju tvrdeći da Sjedinjene Američke Države izdvajaju nesrazmjerno više novca, odnosno udjela u BDP-u od ostalih članica, prijeteći tada čak i povlačenjem SAD-a iz NATO-a ako to ne učine.
Sada, nakon što je ponovno izabran za predsjednika SAD-a, očekuje se da će ponovno iznijeti takav zahtjev na stol, štoviše tražiti povećanje na 3 sa sadašnja 2 posto koliko je članicama zacrtan cilj izdvajanja za obranu, što je spominjao tijekom izborne kampanje.
SAD izdvaja više od ostalih zajedno
SAD trenutno izdvaja za obranu 3,38 posto svoga BDP-a. Budući da 2024. još teče, procjene su da će SAD ove godine za obranu izdvojiti 775 milijardi dolara, dok će sve ostale članice, njih 31, zajedno izdvojiti 430 milijardi dolara.
Po svršetku Hladnog rata izdvajanja članica NATO-a (tada ih je bilo 16) počela su naglo smanjivati se. Tek 2014. godine, kada je NATO već brojao 28 članica uljučujući i Hrvatsku, od njih je zatraženo da povećaju izdatke na 2 posto. Bilo je to u vrijeme prvog ratnog sukoba u Ukrajini i ruske aneksije Krima, kada je na čelu SAD-a (time praktički i NATO-a) bio Barack Obama. Trump je od Obame naslijedio zahtjev članicama da 2 posto BDP-a izdvajaju za obranu, ali je na njemu čvršće inzisitrao, u jednom trenutku zaprijetivši da bi to trebalo biti čak 4 posto.
Hrvatska prva ispod crte
Po dolasku u Budimpeštu na summit Europske političke zajednice ovoga petka te subotnji neformalni sastanak čelnika EU-a na istome mjestu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte podsjetio je da su upravo zahvaljujući Trumpu članice saveza počele povećavati svoje proračune za obranu.
“Imamo predsjednika koji je iskusan, koji jasno govori što želi i koji nas je sve pogurao da povećamo izdvajanja za obranu iznad dva posto BDP-a i bio je u pravu, a natjerat će nas da učinimo i više”, rekao je Rutte.
Hrvatska je od 2014. povećala svoje izdatke za obranu s 892 milijuna dolara na 1,13 milijardi prošle godine. No i s tim povećanjem još uvijek je “ispod crte” s 1,81 posto.
Hrvatska je prva ispod crte i među osam članica NATO-a koje još nisu dosegle zacrtanih 2 posto. Manje od nje izdvajaju i neke velike zemlje poput Italije (1,49 posto), Kanade (1,37 posto) i Španjolske (1,28 posto) koja je na samom začelju. Prema udjelu u BDP-u, za obranu najviše izdvajaju, čak više od SAD-a, Poljska (4,12 posto) i Estonija (3,43 posto).
Ministar obrane Ivan Anušić ljetos je na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu izjavio da će Hrvatska ispuniti zacrtanih 2 posto izdvajanja za obranu do 2027. godine.
“Bit će to veliko opterećenje”
No, što ako SAD pod Trumpovim vodstvom bude inzistirao na dodatnom povećanju izdvajanja za obranu? Bi li i kako Hrvatska mogla ispuniti novi zadani cilj od 3 posto? Vojni analitičar Marinko Ogorec kaže da se situacija unutar NATO-a mijenja s ponovnim dolaskom Trumpa na čelo SAD-a.
“Doći će do preslagivanja odnosa i članice NATO-a morat će ozbiljno uzeti u obzir činjenicu da je sigurnost roba koja košta i da se u nju mora ulagati. Tu sigurnost ne čini samo vojska, nego cijeli niz mjera koje se moraju poduzeti u svojoj zemlji da bi ona bila siguran prostor. Sada će mnoge političke strukture i političke opcije osvijestiti da to tako mora biti”, kaže.
NATO će, dodaje Ogorec, najvjerojatnije podići granicu izdvajanja za obranu na tri posto.
“To je vrlo ozbiljna stvar. Pogotovo za Hrvatsku koja je mala zemlja, a ima velike potrebe i mora ulagati na puno različitih mjesta. Bit će to veliko opterećenje, ali ako smo dio strukture NATO-a, morat ćemo to dostići”, napominje.
I nabava Leoparda u tih 2 posto
Ogorec ističe da je, primjerice, i namjeravana nabava 50 njemačkih tenkova Leopard najnovije inačice 2A8 također dio izdvajanja za obranu i ući će u spomenutu računicu. Procjenjuje se da će cijena jednog tenka Leopard 2A8 biti oko 25 milijuna eura.
“Sve nabavke novih sustava i novog naoružanja, sve investicije u Oružane snage uključujući povećanje vojnog potencijala i ponovno uvođenje vojnog roka – sve bi to ušlo u tih 3 posto na koliko će NATO najvjerojatnije podići razinu. A kada će to učiniti još nije dogovoreno. Mislim da imamo još dovoljno vremena”, rekao je Ogorec.
Na koncu je kazao da se vojna pomoć Ukrajini ne uračunava u sadašnjih 2 posto. To je, kaže, posve odvojeni segment od ulaganja u obranu i sigurnost vlastite zemlje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!