Ministar Darko Horvat i dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet – dva ključna igrača obnove o tome govore u nedjelju u Točki na tjedan i to uživo iz hostela Arena.
Iako su svi potvrdili dolazak na raspravu, predstavnik jedne nije se pojavio. Radi se o Damiru Vanđeliću, koji je potvrdio svoj dolazak, a onda se ispričao i jutros javio da ipak neće doći, zbog ranije dogovorenih obveza.
“Postoje problemi koje ja kao ministar uzimam sebi na leđa”
“Ovi ljudi, njih 194, koji su godinu dana proveli ovdje u hostelu siguran sam da nisu ni oduševljeni ni zadovoljni”, kazao je Horvat.
“Kad izgubite svoj dom, to vam ništa više nadomjestiti ne može. Koliko god nama bila želja da se vrate u domove, postoje problemi koje ja kao ministar uzimam sebi na leđa što se to nije dogodilo. Ono što je činjenica je da nam na nekim drugim lokacijama uspijeva u segmentu privremenog smještaja pronaći i privatni smještaj u koji smještamo ljude provremno do trenutka kada osposobimo ili napravimo nove stambene jedinice. I one zgrade u Zagrebu koje su predmet polemike, srušiti ih ili ne, morat ćemo pronaći način bez suglasnosti vlasnika da se ti objekti uklone”, naveo je ministar.
VEZANE VIJESTI
Dodao je da je pogrešna bila izjava Uhlira da je zakon o obnovi bio eksperiment. “Predložit ćemo 8 područja koja ćemo, nadam se, unijeti u zakon koji će onda ovaj set problema anulirati, ne riješiti nego preskočiti”, naveo je Horvat.
Na pitanje je li zakon bio ključna prepreka učinkovitijoj obnovi, Horvat se osvrnuo na amandmane koji su podneseni na ovaj zakon.
“Nijedan zakon u postotnom udjelu podnesenih i prihvaćenih amandmana ne može biti alpari ovom. Jesmo li unošenjem i prihvaćanjem tih amandmana stvorili dodatne poteškoće za građane – vjerojatno da. Da nismo, vjerojatno bi građani i država puno većom dinamikom ušli u obnovu”, rekao je Horvat.
Korlaet se osvrnuo na svoju izjavu da su osobe u hostelu adekvatne, navodeći da stoji iza toga, ali da je to izvučeno iz konteksta.
“Ne mislim da je boravak tu godinu dana adekvatan. To je hostelski smještaj, to nije dom u pravom smislu riječi i ne tvrdim da je boravak ovdje ugodan”, kazao je Korlaet.
“Poziv za preseljenje u gradske stanove u srijedu”
Otkrio je da će u srijedu biti objavljen javni poziv na koji će se moći prijaviti građani koji bi se željeli preseliti u gradske stanove.
“Javni poziv će biti na stranicama grada i vratima hotela i trebat će pripremiti nekoliko dokumenata – dokaz da je zgrada dobila crvenu ili žutnu naljepnicu, imovinski cenzus, broj članova obitelji i mi ćemo sa svoje strane provjeriti podudaraju se ti podaci podudaraju s našim”, otkrio je Korlaet, navodeći da se ti stanovi uređuju te da će biti opremljeni osnovnim uređajima.
Kuhinje neće biti.
“Plan je taj da stanari presele svoj namještaj, ako mogu, ali pojavile su se i same inicijative koje bi sudjelovale u opremanju kuhinje”, dodao je.
Horvat je pohvalio ovaj potez, ali smatra da bi problem moglo redstavljati i to što će se na javni potez moći prijaviti i oni sa žutim naljepnicama te da zbog toga neće biti dovoljno stambenih jedinica.
“”747 osoba danas koristi privremeni smještaj koji financira Vlada RH. Sve skupa 1340 osoba ako uzmemo Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju”, rekao je pa nastavio: “Širenjem ingerencije na žute naljepnice dogodit će se takav volumen gdje nećemo moći adekvatno odgovoriti s brojem stambenih jedinica da bi bilo adekvatno zahtjeva i potreba”, tvrdi Horvat.
Na pitanje koliko ljudi čeka zimu bez adekvatnog smještaja, minsitar Horvat kazao je da se “na takva paušalna pitanja ne može jednoznačno odgovoriti”.
“Useljenje 120 ljudi u učenički dom do prvog hladnijeg vremena”
“Radovi na učeničkom domu su započeli”, a Horvat kaže da će ti objekti biti useljivi za 120 ljudi “do prvih snijegova, do prvih kiša, do prvog hladnog vremena”.
“Neće biti dovoljno. Na Banovini smo obnovili 600-injak kuća, radimo na njih 400, ugovoreno je 1500 i pred potpisom smo ugovora za još 1500, dakle onih objekata kojima nužna sanacija omogućava povratak u domove. Na tri loakcije počeli su radovi za izgradnju državnih stanova koji će biti višestambene zgrade i koje će stvoriti pretpostavku za selidbu iz kontejnerskog prostora u čvrsti objekt negdje oko 600 obitelji”, pojasnio je Horvat.
Korlaet je govorio o sinergiji države i grada.
“Zagreb je osigurao stan, a ministarstvo hranu. Tu smo se usuglasili, djelujemo sinergijski i mislim da je smještaj na ok nivou. Naravno da nije ugodno boraviti godinu dana, ali nisu ti ljudi zaboralvjeni”, poručio je.
Na pitanje ima li hostel grijanje, Korlaet je odgovorio: “Mislim da imaju. Ako je problem s redovnim grijanjem, vjerojatno to ima veze s HEP-ovom rekonstrukcijom.”
Problemi s legalizacijom objekata
Horvat je govorio o legalizaciji objekata i zahtjevima u Zagrebu i na Baniji.
“Jedan od problema je žuta i crvena markica koja se dogodila na starim i čudnim postupkom legaliziranim zgradama. To su nam veliki problemi. Zgrade koje su neadekvatno održavane, koje su stare, nemaju vlasništvo, koje nisu legalizirane. Kao država moramo naći legitiman i proceduralan način rješenja. U Zagrebu je 2886 takvih zahtjeva u segmentu legalizacije koje su ili prazne košulje pa se s njima spekulira ili neadekvatna dokumentacija”, naveo je Horvat.
Isitiče da je ključno u tome i ugrožavaju li takvi objekti neke susjedne objekte ili ne.
VEZANE VIJESTI
“Kad vam struka sugerira, a vi kao politika to ne prihvatite – kakva ste vi to politika? Mi obnavljamo opće-narodnu imovinu, objekte u kojim žive ljudi, a nikome nije palo na pamet da urede vlasničke odnose”, kazao je ministar, navodeći da mu je tu najbitniji stav struke.
Komentirao je i hoće li se objekti koji su nelegalni moći obnavljati.
“Moći će se, ali ne oni koji su nelegalni i jeftinije ih je srušiti i na njihovom mjestu napraviti novi objekt”, istaknuo je Horvat.
Korlaet se također složio da treba sufinancirati takve objekte.
“Nemoguće je neke zgrade obnoviti na razinu 3 ili 4, ali ne smijemo dozvoliti da bolnice, škole i javne ustanove budu na razini 2. To je stav struke i ja se s tim kao političar slažem”, kazao je Horvat.
Korlaet smatra da bi “konstrukcijska obnova trebala biti pokrivena od strane države i grada kompletno”.
Koliko je objekata u Zagrebu obnovljeno do sada?
Jedna od građanki iz hostela je izravno pitala ministra koliko je objekata obnovljeno u Zagrebu.
“Mi smo u stanovanje vratili od 2186 zahtjeva 1718 stambenih prostora, zgrada, za to do sada isplatili nešto više od 60 milijuna kuna. Svaki zahtjev koji dolazi, provjeri se na terenu”, odgovorio je Horvat.
Korlaet je govorio i o financiranju projektne dokumentacije koju su iz Možemo! obećavali tijekom kampanje.
“Do sada su bila 3 poziva prema građanima, do 50.000 kuna se dodjeljivalo za hitne sanacije, došlo je otprilike 750 zahtjeva i Grad je dao 30 milijuna kuna. Plan je napraviti 4. poziv iz kojeg bi se financirali detaljni statički elaborati i projekt ojačanja konstrukcije. To smo komunicirali i u kampanji i ostajemo pri tome”, rekao je Korlaet.
U raspravu se uključila još jedna stanrka hotela, navodeći da je njena zgrada dijelom u državnom, dijelom u privatnom vlasništvu, a da još nisu odrađene ni hitne intervencije.
“Vi kažete da smo mirni u hostelu… Sa svakom kišom moram ići u svoj stan, vidjeti je li mi strop propao, jesu li mi stvari propale…”
“Nema tog zahtjeva koji je vezan uz državnu imovinu gdje postoji inicijativa za hitnom intervencijom, konstrukcijske ili cjelovite obnove,a da taj zahtjev na mom stolu stoji. To vam odgovorno tvrdim”, odgovorio je ministar Horvat.
“Gospođa je jasno rekla – nemamo novaca. Da, znam. Pojedinačna obnova stana po stan je neprihvatljiva. Nikad me niste i nećete čuti da je situacija idealna, država ima svojih problema, sa svojom imovinom. Morat ćemo velik dio proračunskog novca dati za obnovu državnog, svjesni smo toga. Ali ni u registru u kojemu je navedena državna imovina nemam 100 posto povjerenja u njega”, dodao je ministar.
Jedna građanka je pitala Horvata kada će oni, koji su digni milijunske kredite dobiti novac.
“Nakon što se ustanovi da je sve napravljeno na razini struke, obrađuje se predmetni zahtjev i radi se na isplati. Kad bi mi danas rekli adresu, mogu vratiti informaciju u kojem statusu je predmet odmah nakon emisije. Dobit ćete tu informaciju, popit ćemo kavu nakon emisije”, rekao je Horvat.
“Kad struka kaže da se zgradu može obnoviti, krećemo u obnovu”
Jedan građanin je pitao o vlasničkom pitanju i povukao pitanje o potencijalnoj nacionalizaciji. “Znamo da je stan neraskidivo povezan sa zgradom. Hoćemo li nakon toga nacionalizirati i banke?”
“Očekivati da će nam banke dati novac, a da neće pitati po kojim uvjetima, mislim da bi ovdje bilo bespredmetno razgovarati. Svi koji uzimaju kredit, moraju taj kredit jako dobro apsorbirati i vratiti ga. Neće biti nikakve nacionalizacije. Mi u ovom trenutku niti nemamo pravi registar, tko su vlasnici, velik dio zgrada je neetažiran, u njima ne postoje prave jedinice. Kad struka kaže da se zgradu treba i može obnoviti, krećemo u obnovu”, kaže Horvat.
Izmjene i dopune zakona Horvat je najavio idući tjedan.
“Ako prođete kraj ministarstva, vidjet ćete da je parkiralište puno. Mi nemamo slobodnu nedjelju, mi nemamo slobodnu subotu. Prijedlog zakona iznjedrit ćemo sljedećeg tjedna. Nakon toga ide resorima na mišljenje, nakon toga na Valdu i onda u Sabor”, rekao je Horvat.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare