Europska komisija objavila je pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2024. godinu. Taj pregled, tvrde iz Komisije, pokazuje bolju percepciju neovisnosti pravosuđa. "U usporedbi s prošlom godinom poboljšala se percepcija javnosti o neovisnosti pravosuđa, među ostalim i u zemljama koje su se suočile sa sistemskim problemima", navode iz Komisije.
Međutim, podaci za Hrvatsku i dalje su loši. Tako se po percepciji neovisnosti pravosuđa nalazimo na posljednjem mjestu. Najviše građana, prema podacima iz tablice, na pitanje kako hrvatska javnost doživljava neovisnost sudaca i sudaca odgovorilo je s “jako loše”. Na prvom mjestu je Danska, gdje najveći dio javnosti suce i sudove smatra neovisnima. Slijede Finska i Austrija. Prije Hrvatske, dakle na samom začelju su, Poljska i Bugarska.
Zašto ne vjerujemo sucima?
Ljude koji su ocijenili neovisnost sudaca lošom, anketari su zatim pitali koji su glavni razlozi zbog kojih to smatraju. Čak 60 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da su glavni razlozi – utjecaj i pritisci od strane vlasti i političara.
Više od 50 posto ih misli da na neovisnost sudaca i sudova najviše utječu ekonomski i privatni interesi, dok ih preko 40 posto drži da status sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.
Najviše sudaca na 100.000 ljudi
Istovremeno, prema danas objavljenom izvješću, Hrvatska i dalje ima najviše sudaca na broj stanovnika. Riječ je o podacima zaključno s 2022. prema kojima Hrvatska ima 42 suca na sto tisuća stanovnika, dok slijedi Slovenija s tek nešto više od 40 sudaca na isti broj stanovnika. Iduća je Grčka koja ima oko 37 sudaca na sto tisuća stanovnika. Najmanje sudaca na sto tisuća stanovnika ima u Irskoj.
Pretposljednji smo i po količini uređaja za elektroničku komunikaciju koji su na raspolaganju državnom odvjetništvu. Iza nas je samo Slovenija.
Koliko su učinkoviti sudovi?
Hrvatska je u 2020., 2021. i 2022. imala najviše građanskih i trgovačkih predmeta koji su ostali neriješeni u toj kalendarskoj godini, a u 2022. bili smo pretposljednji po broju civilnih i upravnih sporova koji do prosinca te godine nisu bili riješeni.
U istoj godini, dakle, 2022., prema izvješću smo imali najbolji omjer zaprimljenih i riješenih građanskih predmeta. Stopa rješavanja bila je oko 140 posto. Prema službenom obrazloženju ako je stopa rješavanja oko 100 posto ili viša, to znači da je pravosudni sustav u stanju riješiti barem onoliko slučajeva koliko pristigne.
U većini ostalih parametara Hrvatska se nalazi pri sredini popisa zemalja Europske unije, a zanimljivo je da na neke upite, iz Hrvatske Komisiji nisu dostavljeni podaci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!