Prošli je tjedan ispod radara prošla vijest da je Hrvatska sudjelovala na sastanku održanom u Ujedinjenim narodima u New Yorku pod nazivom “Mediteranska prehrana – životni stil za održivu budućnost”. S dr. sc. Jelenom Ivanišević iz Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, predstavnicom amblematske zajednice otoka Brača i Hvara koja je izlagala u UN-u, popričali smo o čemu se zapravo radi i koja je korist za našu zajednicu.
Pred Ujedinjenim narodima u New Yorku izlagali su se prijedlozi mediteranske prehrane kao životnog stila za održivu budućnost, a Hrvatska je izlagala o potencijalu i važnosti mediteranske prehrane za održivu budućnost. Radi se o modelu koji je ukorijenjen u kulturnoj baštini Sredozemlja, a usmjeren prema budućnosti. Ideja je razvijati, a potom i osigurati primjenu novih uključivijih i održivijih modela razvoja kroz mediteransku prehranu, shvaćenu kao životni stil koji uključuje mudro korištenje prirodnih resursa, poštovanje krajolika, kao i pozitivan utjecaj na zajednice.
Naime, još 2013. mediteranska je prehrana upisana na “Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva” UNESCO-a. Ovaj upis još obuhvaća zajednice iz šest zemalja – Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Španjolska.
Zašto je mediteranska prehrana važna?
Osim što se već više godina zaredom proglašava najboljom u godišnjoj utrci za najbolji režim prehrane, prednost mediteranske prehrane leži u i njezinom niskom utjecaju na okoliš, poštovanju bioraznolikosti i raznolikosti ekosustava te prepoznavanju važnosti društvenosti naših prehrambenih praksi
Kako se ističe, u temeljima vrijednosti Mediteranske prehrane je konvivijalnost, održivost, očuvanje bioraznolikosti, inovativnost među poljoprivrednicima, prehrambenim proizvođačima, stručnom i znanstvenom zajednicom, a sve u službi održivog razvoja lokalnih, mediteranskih zajednica.
“Italija, koja ove godine koordinira mrežu sedam država, procijenila je da treba ići u misiju popularizacije Mediteranske prehrane kao održivog modela razvoja, a s obzirom na to da prema Agendi 2030. ona sadržava sve to, procijenili su da to treba globalno predstaviti. Ovo je bio prvi globalni istup mreže prema kreatorima visoke politike. Ova tema danas nadilazi problematiku nematerijalne kulturne baštine, nego zahtijeva sinergiju mnogih resora, kulturnih i inih politika. Danas, nažalost rijetko, kultura diktira razvojne trendove, ali ovaj put ima priliku utjecati na neke druge resore, gospodarske, okolišne, razvojne, jer tu je i pitanje bacanja hrane, nejednakog pristupa hrani, zdravstvenih problema, izazova klimatskih promjena, a sve na temelju tradicionalnog kulturnog života mediteranskih zajednica”, pojasnila je Jelena Ivanišević.
Od mikrorazine do globalnog utjecaja
U proljeće 2019., u sklopu programa zaštite kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija RH, započela je realizacija projekta Pjat za polizat, mediteranska prehrana i vrtići. Radilo se o istraživanju prehrane u vrtićima na otoku Hvaru.
VEZANE VIJESTI
“Radi se o projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku koje je financiralo Ministarstvo kulture i medija. Radili smo etnografsko istraživanje prehrane u vrtićima, kreiranja jelovnika i snabdijevanja hranom, a razgovarali smo i s djecom o njihovim prehrambenim izborima i navikama. U sklopu projekta izrađen je edukativni materijal, bojanka i dječja piramida mediteranske prehrane. Taj materijal trebao bi pomoći i djeci i roditeljima i odgajateljima u učenju o tradicijskoj prehrani i njezinoj današnjoj ulozi. Ideja je bila i potaknuti uprave vrtića da što više lokaliziraju prehranu, a u okviru zelene javne nabave, da hrana što više dolazi s otoka jer ne samo da se djeca onda dobro hrane, već se daje podrška OPG-ovima i malim, lokalnim proizvođačima i tako cijela zajednica surađuje i napreduje zajedno. Prečesto danas naglasak stavljamo na turizam i turističku sezonu, zaboravljajući da život na otoku (i drugim mjestima) traje 12 mjeseci”, istaknula je Ivanišević.
Drugim riječima, kad bi društvo koristilo što više lokalnih resursa (bilo prirodnih ili proizvedenih), male zajednice kao što su otoci ili općine u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske mogle bi napraviti velik iskorak prema održivosti i poboljšanju životnih uvjeta, prvenstveno prema jačanju vlastite prehrambene suverenosti.
Važno je naglasiti da politike regeneracije i održivog razvoja koje imaju za cilj zdravlje lokalnih zajednica i zaštitu resursa i tla, itekako se uklapaju u globalnu Agendu 2030 koja naglašava održivosti i borbu protiv klimatskih promjena.
Panel organiziran u UN-u bila je temeljna u isticanju bogatstva nematerijalne baštine mediteranske prehrane kao pravog kulturnog razvojnog okvira koji utjelovljuje sve vrijednosti i prioritete koje diktira Agenda 2030.
Naime, na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku 25. rujna 2015. usvojen je novi Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). Predstavljeno je 17 ciljeva održivog razvoja i mediteranska prehrana se u potpunosti uklapa u ovu agendu.
Uostalom, kao što je na panelu “Mediteranska prehrana – životni stil za održivu budućnost” u New Yorku zaključeno:
“Mediteran predstavlja raznolike kulture koje se isprepliću kroz povijest oblikujući različita društva koja su kopala brazde u pijesku, plovila neistraženim morima i gradila nebodere. Ponosimo se biti nasljednici ovog važnost kulturnog sjecišta, nikad savršenog, ali zato beskrajno bogatog.”
Na panelu su izlagali članovi Stalne misije Italije, Maroka, Portugala, predstavnici talijanske amblematske zajednice Pollica, predstavnica amblematske zajednice otoka Brača i Hvara dr. sc. Jelena Ivanišević iz Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Edukativne projekte vezane uz mediteransku prehranu i/ili održivu zelenu budućnost predstavili su Stephan Ritz iz Green Bronx Machinea i Michael Sperling iz The Culinary Institute of America, dok su ime UNESCO-a govorili prof. Pier Luigi Petrillo te Benedetto Zacchiroli, predsjednik UNESCO-ve mreže inkluzivnih i održivih gradova (ICCAR). Na sastanku su također sudjelovali ministar Francesco Lollobrigida – MASAF; Maurizio Martina – Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Luigi Scordamaglia – Filiera Italia.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
