Bunjevački jezik bi mogao ući uskoro u službenu upotrebu u općtini Subotica na sjeveru Srbije, nakon što su na sjednici lokalne skupštine u četvrtak zastupnici usvojili odluku o izmjenama gradskog Statuta, najvišeg pravnog akta grada. Time bi Subotica postala prvi grad u Srbiji u kojem je bunjevački ušao u službenu upotrebu. Usvojena je odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada čime je omogućeno da bunjevački jezik i pismo budu uvedeni u službenu upotrebu, usprkos oštrom protivljenju odbornika iz redova Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV). Zbog toga ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman planira Srbiji poslati prosvjednu notu.

Tijekom rasprave o ovoj točki, zastupnici DSHV 4. ožujka su takvu odluku nazivali političkom, navodeći da je bunjevački govor dijalekt koji po svim svojim jezikoslovnim standardima pripada hrvatskom jeziku, javlja RSE. U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici na krajnjem sjeveru Srbije. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savjet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa deo hrvatskog naroda.

“Subotica je izmijenila statut grada i uz srpski, hrvatski i mađarski uvrstio bi se kao manjinski jezik i bunjevački. On je jedan od dijalekata hrvatskog jezika,

Takav bi čin doveo u pitanje postupanje Srbije u odnosu prava hrvatske nacionalne manjine, te u odnosi na sporazum između Srbije, crne Gore i Hrvatske u pogledu zaštite hrvatskog jezika. U Vojvodini svaka nacionalna manjina mora imati 15 posto za dobivanje prava na korištenje svog jezika u službenoj upotrebi, što ovdje nije slučaj”, rekao je Gordan Grlić Radman i naveo kako će Srbiji poslati prosvjednu notu.