Europska komisija pokrenula je postupak protiv Hrvatske na osnovu prijave Zdravka Mustača, pravomoćno osuđenog bivšeg šefa jugoslavenske tajne službe Udbe.
Mustač služi 40-godišnju zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića. Zbog tog atentata, koji se dogodio u Njemačkoj 1983. godine, Josip Perković, šef hrvatske Udbe pravomoćno je osuđen na 30 godina zatvora.
Na osnovu Mustačeve prijave Eropska komisija pokrenula je postupak jer smatra da Hrvataka nije dobro implementirala Okvirnu odluka o europskom uhidbenom nalogu u svoj Zakon o pravosudnoj suradnji. Perković i Mustač izručeni su Njemačkoj upravo na osnovu tog Zakona koji, kako se sada čini, nije u skladu s europskim propisima.
Mustač je prijavio da Hrvatska nije mogla odobriti njegovo izručenje Njemačkoj jer je kazneno djelo zbog kojeg su ga tražili već bilo u zastari.
No, Europska komisija analiziravši njegovu prijavu zaključila je da cijeli zakon koji regulira Europski uhidbeni nalog nije OK. Zanimljivo je da se posupak, zbog kojeg bi Hrvatska mogla završiti i na Sudu Europske unije, pokreće upravo na osnovu prijave jednog visokoprofiliranog osuđenika.
Samo uhićenje i izručenje Perkovića i Mustača bilo je u Hrvatskoj praćeno polemičnim odlukama. Ondašnji premijer Zoran Milanović pokušao je izručenje osujetiti last minute zakonskim izmjenama tzv. ‘Lex Perković’, no na kraju su Perković i Mustač ipak morali put Njemačke.
Doduše, u Mustačevom slučaju Županijski sud u Velikoj Gorici najprije je odbio izručenje zaključivši da je za kazneno djelo za koje je bivši udbaš optužen doista palo u zastaru. Vrhovni sud tu je odluku promijenio odobrivši izručenje i Perkovića i Mustača.
Zastara je, valja ovdje podsjetiti, jedan od razloga zbog kojih Hrvatska prema zakonskoj odredbi o Europskom uhidbenom nalogu mora odbiti izručenje. U Mustačevom slučaju ipak je bilo drugačije.
Inače, zastara nije bila jedni obvezujući zakonski razlog za odbijanje izručenja. Bilo je tu još osam raznih situacija u kojima do izručenja ne smije doći.
Mustač i njegova odvjetnica Lidija Horvat koji su Hrvatsku prijavili Europskoj komisiji istaknuli su kako je zastara uvrštena kao obvezni razlog za odbijanje izručenja, a Mustač je unatoč tome završio u Njemačkoj.
Analiziravši prijavu Europska komisija na kraju je otišla još dalje. Podsjetili su da prema Okrivnoj doluci zastara može i ne mora biti razlog za automatsko odbijanje izručenja kao što je to slučaj u Hrvatskoj, već pravosudna tijela moraju raspolagati diskrecijskim pravom, na temelju kojeg mogu ispitati svaki pojedinačni slučaj. Pri tome moraju u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, naglašava Europska komisija.
“Oduzimanje te mogućnosti pravosudnim tijelima dovelo bi do toga da odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga više ne bi bilo samo mogućnost, već obveza, iako je odbijanje iznimka, a europski uhidbeni nalog se u načelu izvršava”, navodi Europska komisija u svojoj odluci o pokretanju postupka protiv Hrvatske na osnovu prijave Zdravka Mustača.
Dakle, Europska komisija uvjerena je da Hrvatska nije pravilno prenijela Okvirnu odluku o europskom uhidbenom nalogu u svoj zakon. Doduše, Hrvatska nije jedina koja ne primjenjuje ispravno odredbe na osnovu kojih izručenje može biti odbijeno, pa je, kako doznajemo, službene opomene dobilo ukupno 26 zemalja članica, sve osim Danske. Nakon što se prijavljene zemlje očituju Europska komisija odlučit će hoće li protiv njih pokrenuti postupak na Sudu EU.
Ovisno o rezultatima tog postupka Mustač će eventualno moći tražiti obnovu suđenja za ubojstvo Đurekovića.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
