Politički analitičar Božo Kovačević u Novom danu s Mašenkom Vukadinović komentirao je atentat na Donalda Trumpa, u kojemu je bivši američki predsjednik i gotovo sigurni kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u studenom, lakše ranjen.
“S obzirom na Trumpovu sposobnost da se pokaže nezaustavljiv i neuništiv, čini mi se da će ovaj atentat za njega imati pozitivne posljedice”, govori Kovačević.
Trump je neposredno nakon što ga je metak okrznuo podignuo pesnicu u zrak. “Očito pravi showman koji je zahvaljujući nevjerojatnoj sreći izbjegao fatalni ishod i odmah tu situaciju iskoristio za svoju kampanju”, dodaje Kovačević.
SAD ima povijest napada na predsjednike. Puške poput one kojom je pucano na Trumpa može se kupiti za tisuću dolara. Četiri američka predsjednika su ubijena u mandatu. Svaki put nakon pucnjave nameće se tema oružja, ali situacija se ne rješava. Kovačević je govorio i o razlozima ovakvog odnosa prema oružju u Americi.
“Tako je zbog velikog utjecaja proizvođača oružja na zastupnike. Neovisno o volji predsjednika, a sjećam se da je Obama nešto pokušavao napraviti, a i Biden je o tome govorio, ni njihovi zastupnici ne bi podržali takve prijedloge zakona. Tu je i drugi amandman koji Amerikancima jamči pravo na nošenje oružja, što se ideološki opravdava kao zaštita građane od zlouporabe vlasti. Ali te milicije su zaista postojale da bi lovile odbjegle crnačke robove. I to je Amerika kakva je nekad bila. ”
Kovačević kaže kako je nedvojbeno da je motivaciju atentatora pojačava kontekst visoke polarizacije. “Vjerojatno se ne može samo jedna strana optužiti za polarizaciju, ali je nedvojbeno da je politička djelatnost Trumpa mogla kod njegovih pristaša biti protumačena kao poziv da nasiljem riješe političke probleme, ako ne ide drugim putem”, kaže on.
Pozivi na zajedništvo
“Ali to ne može biti opravdanje nikome za pokušaj atentata. To je inherentni problem američkog društva. Taj se problem vidi u masovnoj kulturnoj produkciji, 90 posto američkih filmova se bavi samo nasiljem. Masovna ubojstva su dio američke svakodnevnice koja se prelijeva i izvan njihovih granica. Amerika je polarizirano društvo koje Biden pozivom na zajedništvo želi primiriti. I Trump je najavio da će pozvati na zajedništvo. Najavio je da se neće baviti Bidenom nego će pozivati na zajedništvo. Ali čini mi se da se te dvije koncepcije zajedništva vrlo razlikuju jedna od druge”, govori.
Bidenova reakcija
Joe Biden brzo je reagirao na vijest da je pucano na Trumpa. Kakva je bila njegova reakcija?
“Reagirao je predsjednički, u skladu sa svojim poimanjem odgovornosti. Održao je prvi sastanak i razgovarao s Trumpom, održao je i prvi govor. Drugi dan se obratio javnosti pokušavajući osnažiti poruke o iskorjenjivanju nasilja iz političkog života. Onda mu se opet dogodio gaf pa je pozvao građane da probleme ne rješavaju mecima nego borbenim kutijama (htio je reći glasačkim kutijama), što je opet izazvalo reakciju i ismijavanje od strane njegovih protivnika”, kaže Kovačević.
Hoće li Biden odustati od predsjedničke utrke?
“Čini se da pritisak na Bidena raste i iz redova njegove stranke. Treba reći da Demokrati, kad god su pokušavali primorati predsjednika da odustane od kandidature, redovito nisu bili uspješni. Također, to što su sponzori spremni financirati Bidena ne znači da bi oni htjeli financirati i bilo kojeg drugog kandidata kojeg demokrati odrede. Ako se vodstvo stranke ne odredi o jednom kandidatu, to bi demokrate moglo dovesti u dodatne probleme i otežati posao demokratskom kandidati tko god on bude. Međutim, okolnosti su takve da se čini razumno razgovarati o tome da kandidat bude netko drugi, a ne predsjednik Biden”, kaže Kovačević.
Povratak Trumpa
Što EU može očekivati ako se Trump vrati u Bijelu kuću?
“Osnovni problem u kontekstu međunarodnih odnosa s Trumpom je njegovo poimanje saveznika i savezništva. To podrazumijeva konzultacije prije donošenja odluka, kompromise i usuglašavanje načina provedbe onoga što je dogovoreno. Njegovo poimanje je da je SAD najmoćnija država na svijetu i da ga druge države, ako žele biti saveznici, moraju slušati. On dovodi u pitanje 75 godina savezništva koje je Amerika sustavno izgrađivala jer je vjerovala da izgrađuje utjecaj u svijetu i učvršćuje položaj najveće svjetske sile. Iz Trumpove perspektive je to drugačije: ‘Mi smo glavni i ako želite biti saveznici, morate nas slušati’. Sve su američke administracije donekle iste, ali njegova se retorika razlikuje, njegov pristup pokazuje da su mu riječi usklađene s praksom, što nije uvijek slučaj. Ali pitanje je može li se takav odnos održati”, govori Kovačević.
Trump i rat u Ukrajini
Trump tvrdi da bi u roku 24 sata zaustavio rat u Ukrajini.
“Poznato je to njegovo obećanje, da će riješiti rat u Ukrajini i prije nego što preuzme dužnost. To me podsjeća na nešto što se već dogodilo. Predsjednik Carter je bio na rubu dogovora za oslobađanje talaca iz Irana, a predstavnici tadašnjeg kandidata za predsjednika su razgovarali s Irancima i odgodili rješavanje tog problema za nakon izbora. U kampanji je onda Ronald Reagan mogao napadati Cartera da to nije riješio, a zatim nakon izbora sebi pripisao zasluge. Mi ne znamo kako bi bilo moguće taj problem riješiti u 24 sata, ali poznajući Trumpa, moguće je da će predložiti neku svoju koncepciju. Ako se on uspije usuglasiti s Putinom, onda će Trump narediti saveznicima da provedu ono što je on dogovorio. Ali što bi to moglo biti, ne znam.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!