Tekst Slobodne Dalmacije o psihologinji Centra za socijalnu skrb koja je u prošlosti prekršajno prijavljena za prostituciju, i petak je osudila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Reakciju pravobraniteljice Ljubičić prenosimo u cijelosti:

“Slijedom medijskih napisa kojima se prenosi članak Slobodne Dalmacije s naslovom “Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala… Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan” (objavljen 1. rujna 2021.), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvršila je uvid u navedeni članak i izdala preporuku Slobodnoj Dalmaciji da povuče sporni članak jer predstavlja senzacionalistički način izvještavanja iznošenjem podataka o rehabilitiranoj osobi kao počinitelju prekršaja, čime se krši Prekršajni zakon, a sve s ciljem stigmatizacije osobe o kojoj izvještava zbog bavljenja prostitucijom. Nadalje, isključivim stavljanjem osoba koje se bave ili su se bavile prostitucijom, što su u većini slučajeva žene, u okvir moralne prijetnje društvu članak pokazuje potpunu rodnu neosviještenost o fenomenu prostitucije te nerazumijevanje položaja žena u prostituciji, polučujući različit učinak na muškarce i žene, što je u suprotnosti s načelima promoviranja ravnopravnosti spolova i predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova. Konačno, iznošenjem određenih informacija o tome gdje je osoba zaposlena, na kojem radnom mjestu, kakve su joj stručne kvalifikacije, gdje je rođena te gdje i kada je utvrđeno prekršajno djelo, kao i o tome kako je izgledao postupak zapošljavanja osobe, članak pomaže u potencijalnom otkrivanju identiteta te osobe, što može imati devastirajuće posljedice na njezin profesionalni i privatni život.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorava da je prostitucija složen društveni fenomen s naglašenom rodnom dimenzijom, koji se ni u kojem slučaju ne može svesti isključivo na pitanje morala osoba koje se bave prostitucijom, te predstavlja oblik eksploatacije, odnosno diskriminacije uglavnom žena i usko je vezan uz nasilje nad ženama i trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja. Naime, iza etikete „prostitutke“ najčešće stoji žrtva vrbovanja ili prisile u svrhu seksualne eksploatacije kod koje su dominantno žrtve osobe ženskog spola, što prema kriterijima Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) ovu vrstu nasilja čini rodno utemeljenim, a u odnosu na tretman žrtve traži poseban stupanj pažnje. Nadalje, istraživanja diljem svijeta pokazala su da žene u prostituciji najčešće završavaju zbog siromaštva, neobrazovanosti, beskućništva, ovisnosti o drogama ili alkoholu te osobnim sudbinama ispunjenima često najtežim oblicima nasilja u obitelji od najranije dobi. Također, istraživanja pokazuju kako su žene koje se bave prostitucijom i žrtve nekog oblika nasilja: odbijanja plaćanja usluga, krađe, uznemiravanja, prisiljavanja na seksualni odnos bez zaštite te silovanja od strane svojih klijenata, fizičkog i psihičkog nasilja od strane svodnika i oduzimanja zarade, te institucionalnog nasilja. Uz to, žene u prostituciji izložene su društvenoj osudi, ponižavanju i omalovažavanju. Zato se Pravobraniteljica već dugi niz godina zalaže za kriminalizaciju kupaca usluga i dekriminalizaciju osoba koje pružaju seksualne usluge, što su u većini slučajeva žene.

Pravobraniteljica ovim putem izražava svaku osudu medijskih napisa kojima se senzacionalistički, nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji i osobama uključenima u prostituciju izricanjem moralne i društvene osude isključivo ženama koje se nalaze ili su se nalazile u prostituciji, čime ih se diskvalificira od ravnopravnog sudjelovanja u svim područjima javnog i privatnog života”, stoji u priopćenju.

Slobodna Dalmacija za N1: Radimo na nastavcima priče

Da Slobodna Dalmacija ne vidi ništa sporno u objavi tog teksta, jasno je iz odgovora glavne urednice Slobodne Dalmacije Sandre Lapenda Lemo na upit koji smo joj uputili nakon burne reakcije stručne javnosti – brojnih psihologa i novinara – koji su osudili pribijanje na stup srama neimenovane psihologinje.

Lependa Lemo stoji iza objave spomenutog teksta, a najavila je da rade i na nastavcima priče.

Više o tome pročitajte OVDJE.

Podsjetimo, sporni tekst u Slobodnoj Dalmaciji objavljen u četvrtak, kao i izjave psihologinje Mirjane Krizmanić, u kojem se propitkuje zapošljavanje bivše prostitutke kao psihologinje u Centru za socijalnu skrb, osudilo je dosad više od 300 psihologa i psihologinja. Na stranicama Centra za građansku hrabrost tekst se naziva sramotnim.

B.a.B.e.: Oštro osuđujemo članak Slobodne Dalmacije i apeliramo na HND

Udruga B.a.B.e. također su osudile članak u Slobodnoj Dalmaciji.

“Duboko osuđujemo tendenciozno navođenje osobnih stavova gospodina Primorca i izjave umirovljene psihologinje Mirjane Krizmanić kao reprezentativnih u kontekstu pravne i psihološke struke, posebice ističući da su stavovi Mirjane Krizmanić u dubokom razilaženju sa strukom i kao takvi za svaku osudu imajući u vidu da bi upravo Krizmanić zbog profesije s kojom se čitav život bavila trebala pokazati razumijevanje, nepristranost i otvorenost uma”, pišu iz udruge.

“Pokušaju oblikovanja vrijednosnog suda čitatelja/ica, posebno je doprinijela psihologinja Mirjana Krizmanić, koja u članku upozorava kako se od djelatnice centra očekuje da bude „moralno čista i ispravna“ te da se psihologinji u pitanju pravo na obavljanje ovog posla treba omogućiti uz „određene provjere i uvjete“. Naizgled pokazujući razumijevanje za životne okolnosti koje osobu mogu dovesti u taj nesumnjivo težak položaj, Krizmanić ipak jasno izražava diskriminatoran stav utemeljen na predrasudama: „Bavljenje prostitucijom ne poništava sve ono ljudsko u nekoj osobi, ali je sigurno da ja osobno ne bih bila sretna da s mojim najbližim rođakom, sinom ili bratom radi netko tko se time bavio ili se bavi.“ Krizmanić ističe kako se prostitucijom ne bi bavio nitko normalan te da se od psihologa očekuje da budu moralni. Upravo je ta izjava dolazeći od strane priznate psihologinje koja godinama djeluje u javnom prostoru duboko uznemiravajuća, polazeći od činjenice da je oko 300 njezinih kolega/ica u priopćenju istaknulo kako se pitanja morala i normalnosti nipošto ne bi smjelo promatrati „crno-bijelo“ te ih uvijek treba staviti u kontekst životnih okolnosti.

Uz to, oštro osuđujemo uhodanu praksu dobrog dijela hrvatske zajednice koja gotovo uvijek u ovakvim situacijama stigmatizira i osuđuje ženu, a nikad muškarca. Dodatno je problematično što to čine novinari s obzirom na utjecaj koji imaju na javno mnijenje, u ovom slučaju novinar te uredništvo Slobodne Dalmacije. Stoga apeliramo na Hrvatsko novinarstvo društvo da se o ovom slučaju očituje te da se iste sankcionira alatima kojima HND raspolaže.

Kao udruga koja nastoji pridonijeti suzbijanju diskriminacije i socijalnom uključivanju svih društvenih skupina i pojedinaca/ki, smatramo kako posebno isticanje ugleda i profesionalnih postignuća gore spomenutih stručnjaka i stručnjakinje nije relevantno u kontekstu sasvim osobnih stavova koje iznose ili daju naslutiti. Podržavamo pokazanu solidarnost velikog broja psihologa i psihologinja (uključujući našu zaposlenicu) koji/e su zajednički oštro osudili/e ovaj primjer novinarske neetičnosti i ukazali/e na štetu koju ovaj članak može nanijeti poslovnom i privatnom životu „neimenovane kolegice“. Uz svoju podršku stručnoj zajednici, koja je uz sve navedeno istaknula i vječni rodno utemeljeni problem izostanka osude i sankcija za korisnike seksualnih usluga, kako smo već navele, ovim putem također nudimo svoju besplatnu pravnu pomoć neimenovanoj kolegici ako se odluči na tužbu”, navodi se u priopćenju koje su objavili iz udruge.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.