Novinarke Ana Dasović (24 sata) i Dora Kršul (Telegram) komentirale su u Točki na tjedan aktualne teme.
Nacionalni ispiti
Dasović se pita kako se rezultati nacionalnih ispita mogu primjenjivati na upis u srednje škole ak oni nisu ujednačeni. “To je prvi problem kad razgovaramo o tome treba li nacionalne ispite uzimati u obzir. Po meni je to još uvijek u eksperimentalnoj fazi. Sigurno još nekoliko godina to ne bi trebalo biti konkretan uvjet za upis srednje škole”, govori ona.
Rezultati nacionalnih ispita su široj javnosti nedostupni. Na pitanje bi li oni trebali biti poznati, Kršul kaže kako povratnu informaciju trebaju dobiti učenici, roditelji, nastavnici i škole kako bi mogli raditi na raskoracima izumeđu ocjena u školi i ostvarenog na nacionalnim ispitima. I ona upozorava na problem neujednačenosti ispita. “Nisam sklona tome da se od nacionalnih ispita radi neko nacionalno natjecanje. Ne mislim da bi to nečem dobrom doprinijelo. Tu sam i samokritična, u smislu kritike prema medijima. Što mi radimo od nacionalnih ispita u smislu medijskog spektakla, mi od svega moramo raditi spektakt i pod pretpostavkom da nacionalne ispite provodimo onako kako treba, ono bi trebalo biti standardizirano vrednovanje koje daje povratku ocjenu školi. Pitanje je što svako od aktera radi s tom povratmo ocjenom? Bojim se malo. Mi ne znamo što Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi s rezultatima nacionalnih ispita”, upozorava Kršul.
Inflacija petica
Dasović kaže kako postoji rješenje za inflaciju odličnih ocjena u školama. “Ne može se uspoređivati ocjenjivanje na svakodnevnoj razini u školama i nacionalne ispite. Onisu pokazali da su nam učenici u Gausovoj krivulju, to znači da mi imamo djecu koja su jako dobra i pametna. Ima manji postotak jako negativnih i jako pozitivnih, a većina ih spada u onu krivulju”, govori ona.
Na pitanje zašto su onda djeca nesretna ako nisu odlikaši, Dasović kaže da je to pitanje statusa. “Ljudi pripremaju upis djece u osnovne škole kad se djeca rode. To je urbana legenda, ali… Ako razgovaramo o Zagrebu, gdje je definitivno previše superodlikaša. Po meni je rješenje povećati broj gimnazijskih programa. Ako djeca žele ići u gimnazije, onda im to omogućite. To će prvo smanjiti pritisak na petice”, govori.
Povećanje kvota za gimnazijske programe
Kršul kaže kako postoji percepcija da svi žele u gimnaziju. “Međutim, većina učenika, 70 posto hrvatskih učenika ide u strukovne škole”, kaže Kršul.
“Zbog tog pritiska koji postoji, RH je kao jedan od ciljeva do 2027. navela da ćemo taj omjer izbalansirati sukladno onome što se događa u stvarnosti”, podsjeća.
Kršul kaže kako je veliki problem model upisa u srednje škole. “Djeca u drugom osnovne se tresu ako nisu dobila pet iz čitanja ili nekog sastava”, kaže.
Prijemni ispiti
Dasović upozorava kako se prošle godine ni u jednu zagrebačku gimnaziju nije moglo upisati dijete koje nije imalo sve petice. “Mi govorimo o tome da nekoliko škola nije bilo dovoljni ni po 85 bodova od maksimalnih 80. Zato se sad ide u smjeru tih prijemnih ispita”, govori Dasović.
Kršul dodaje da su upravo prijemni ispiti napravili ovu situaciju. “Tada sam se čula s ravnateljima i oni su mi rekli o prijemnom ispitu na kojemu je netko s nekom četvorkom iz osnovne donijelo prednost pa su upisali željenu školu. Ali pitanje stresa, nekoga tko si čupa kosu jer je imao četvorku pa onda stresa zbog prijemnog ispita…”, govori Kršul.
Mentalno zdravlje učenika
Dasović podsjeća na izjavu ministra Fuchsa koji je rekao da se od uvođenja nacionalnih ispita smanjio broj superodlikaša. “Mi ne možemo ta dva podatka stavljati u korelaciju. Mi imamo 50 posto učenika koji prolaze odličnim. To nije realna situacija. Taj stres, po meni, bi se riješio uvođenjem prijemnih ispita u više škola. Lani se pokazalo da je to dovelo do zdravije situacije. Ne mogu sva djeca biti, nisu i ne trebaju biti, materijal za MIOC, za neke sjajne, vrhunske gimnazije koje od svojih učenika puno zahtjevaju. Ambiciozna škola od svojih učenika zahtjeva ambiciozan rad. Nije petica pokazatelj toga da je vaše dijete dobro. Upis dobre škole ne znači da će dijete biti zdravo i sretno”, kaže Dasović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!