Nakon što su bolnice u Hrvatskoj zbog pandemije koronavirusa morale reorganizirati rad i odjele, jedna od uvedenih mjera odnosila se na posjete pacijentima u bolnicama, pratnjama trudnicama na porodu i pratnjama teškim bolesnicima na pretragama i pregledima. Kako bi se smanjio rizik od širenja zaraze, uvedene su zabrane posjeta i pratnje u okviru epidemioloških mjera.
Međutim, unatoč činjenici što smo prešli 35 posto cijepljenih u Hrvatskoj i tome da je pratnja trudnicama na porodu omogućena u većini zdravstvenih ustanova, pratnja teškim bolesnicima još uvijek zadaje probleme.
VEZANE VIJESTI
Premda je potpuno jasno da bolesnici najbolju medicinsku skrb mogu dobiti samo u bolnici i s medicinske strane ondje su najsigurniji, radi se o pacijentima, onkološkim, dementnim ili jednostavno psihički “slomljenima” koji u razgovoru s liječnikom ne mogu zapamtiti terapiju, daljnje korake u liječenju ili pak ne razumiju što im se govori. Takve bi osobe pored sebe trebale imati pratnju, osobu koja inače brine o njima, a koja će umjesto njih zapisati ili zapamtiti što i kako dalje.
Primjeri i problemi s kojima su nam se javljali čitatelji su razni, a među njima se isticalo više slučajeva u kojima su ih u bolnicama tražili potvrdu obiteljskog liječnika da stanje pacijenta doista zahtijeva pratnju.
Kako bismo doznali o kakvim se potvrdama radi i postoje li uopće na nacionalnom nivou te hoće li se u skorije vrijeme, unatoč pandemiji, dozvoliti pratnja teškim bolesnicima provjerili smo u najvećoj bolničkoj ustanovi u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb, s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i u Ministarstvu zdravstva.
Glavna sestra Rebra: Posjete treba dozvoliti
Ana Ljubas, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra KBC-a Zagreb, u neformalnom nam je razgovoru ispričala da se na Rebru, a onda i u sastavnicama poput Jordanovca, pratnja dozvoljava već dulje vrijeme. Premda ne postoji direktiva s nacionalne razine, uprava je odlučila da je situacija takva da se teškim pacijentima treba omogućiti pratnja i to bez ikakve potvrde jer one također ne postoje.
“Među prvima sam dizala glas i za pratnje i za posjete”, rekla je Ana Ljubas objašnjavajući da je u teškim slučajevima bolesti iznimno važan psihološki moment i podrška okoline: “Dozvoljavaju se posjete i pratnje i za vrijeme covida, ne samo bolesnicima u terminalnim fazama, nego i onima kod kojih je psihološki moment izrazito važan”.
Ističe da se radi o velikom bolničkom kompleksu s trijažama na nekoliko punktova pa je moguće da netko od medicinskog osoblja zatraži prilikom upisa i potvrdu za pratnju iako ona ne postoji, odnosno nije formalno propisana.
“Stalno kontroliram osoblje, ali mi smo veliki. Ako se i dogodi da se netko požali da nije mogao u pratnju, jave se mailom i to se odmah odobri i riješi. Događaju se situacije i kad se pacijenti bune da je previše ljudi u čekaonici, ako ih dođe puno s pratnjom pa sve to treba koordinirati da svi budu mirni. Nastojimo ujednačiti praksu”, dodaje.
Ministarstvo: Ravnatelji sami odlučuju o pratnjama i posjetama
Ministarstvo zdravstva ističe da ne postoji uputa na nacionalnom nivou, vezana uz posjete bolnicama ili pratnju pacijenata, već da tu odluku moraju donijeti ravnatelji institucija, ovisno o situaciji u kojoj se bolnica nalazi.
VEZANE VIJESTI
“Ne postoji službena uputa ili preporuka Ministarstva zdravstva o mogućnosti ulaska u bolnice osoba koje nisu pacijenti, ali su pratnja pacijentima koji dolaze na liječenje ili kontrole u bolničke ustanove. Za organizaciju rada u bolnici je prije svega odgovoran ravnatelj, koji mora voditi računa o razvoju epidemiološke situacije te zaštiti ostalih pacijenata koji borave u bolnici, kao i zaštiti medicinskog osoblja”, odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva.
Službenu pritužbu na tu temu imali su samo jednom kad su u srpnju ove godine primili upit pacijentice koja se potužila da njenoj pratnji omogućen ulazak u bolnicu, konkretno u Kliniku za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, zbog čega su zatražili očitovanje ustanove.
“KBC Zagreb nas je obavijestio da zbog trenutne epidemiološke situacije ne dozvoljavaju osobama koji nisu pacijenti ulazak i boravak u bolnici, a sve u cilju sprečavanja širenja covida-19. Pacijentima kojima je potrebna pomoć prilikom ulaska i izlaska iz bolnice, stoji uvijek na raspolaganju medicinsko osoblje”, napisali su nam u odgovoru.
Također, treba napomenuti da i Ministarstvo napominje da nemaju informacije o eventualnim potvrdama za pratnju bolesnika. “Nemamo nikakvih informacija o potvrdama liječnika obiteljske medicine koje bi omogućavale pratnju”, stoji u odgovoru iz Kabineta ministra.
KoHOM: Potvrda obiteljskog liječnika ne postoji
Isti upit o potvrdama koje bi omogućile pratnju pacijenata, a koje bi prema dobivenim informacijama trebao izdavati obiteljski liječnik, uputili smo Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine.
Od Izvršnog odbora KoHOM-a dobili smo odgovor u kojem nam potvrđuju informacije koje smo dobili iz bolnice te ističu da upute o bilo kakvoj potvrdi za pratnju nisu dobili. No smatraju da pratnju u teškim slučajevima ne bi ni trebalo dovoditi u pitanje:
“Uputu o izdavanju potvrde o pratnji nismo dobili i takva potvrda ne postoji. U slučajevima kada pacijent odista ima potrebu pratnje, trebalo bi se postaviti u interesu pacijenta i omogućiti je”.
Ipak, kažu da su se susreli sa zahtjevima pacijenata koji traže potvrdu za bolesne članove obitelji, no kako s viših instanci o tome bilo nije govora, ne mogu izdati nikakvu službenu potvrdu.
“Naša iskustva su takva da potvrdu znaju tražiti u nekim bolnicama (klinikama), a u mnogima ipak ne. Opravdan dodatni oprez je bio tijekom zamaha epidemije covid-19 virusom, kada je općenito pristup bolnicama bio ograničen. Nadamo se da će se i taj problem riješiti kroz sustav te da će se postupati jednako u svim zdravstvenim ustanovama”, kažu u KoHOM-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare