“Nedodirljive” osobe i teme u medijima su: predstavnici kompanija, oglašivači, političari i članovi Vlade, zaključak je istraživanja "Tko sve pritišće novinare i novinarke: od političara do oglašivača'' koje je za Gong provela novinarka i urednica Đurđica Klancir.

”Premda vladajući često tvrde kako u hrvatskom medijskom prostoru nema cenzure, više od dvije trećine ispitanih novinarki i novinara odgovorili su potvrdno na pitanje jesu li u posljednje dvije godine bili izloženi pritiscima zbog novinarskih radova koje su objavili. Jednako tako, dvije trećine ispitanika potvrdilo je kako su u posljednje dvije godine svjedočili i pritiscima na redakcije u kojima rade od strane moćnika, vlasnika medija, ali i iz odjela marketinga medija u kojem rade”, navodi Gong u objavi na svojim stranicama.

U provedbi istraživanja prvotno je bilo kontaktirano 30 iskusnih novinarki i novinara, urednika i urednica iz različitih medija na nacionalnoj razini, s javne televizije, najutjecajnijih privatnih televizijskih kuća, iz tiskanih medija i s internetskih portala, a  izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet rekla je da im se odazvalo njih 23.

Prema istraživanju, gotovo polovica ispitanih potvrdila je kako su im u posljednje dvije godine zabranjivali baviti se određenim temama, i to najčešće zbog oglašivača, ali i za vrijeme predizborne kampanje. Među ‘nedodirljivima’ su, uz velike oglašivače, često i članovi vladajuće stranke, ministri, premijer, ali i političari opozicije.

Novinarske priče najčešće se zaustavljaju zbog oglašivača, no tek je manji broj ispitanih imalo iskustva s pokušajima da se utječe na njihov rad tijekom pripreme i istraživanja teme. Najčešće takve sugestije dolaze od uredništva ili vlasnika medija, ali i pojedini političari, kao i PR-ovci daju si za pravo sugerirati smjer priče, stoji u jednom od odgovora.

”Sve češće se od novinara traži pisanje tekstova po narudžbama urednika i uz unaprijed dane teze, često netočne. Od nas se traži i pisanje PR i native tekstova, kako ekonomskih, tako i političkih, često u prikrivenom obliku. Odbijanje pisanja teksta na traženi način može značiti (često i znači) i otkaz, a gotovo sigurno znači degradaciju“, svjedoči jedan novinar.

Rezultati ovog pilot-istraživanja, ističu u Gongu, pokazuju da u hrvatskom medijskom prostoru postoji cenzura, te da su sve prisutniji mehanizmi unutar redakcijske cenzure i zaključuju da ovu problematiku treba i dalje istraživati, ali i ustrajati na otklanjanju svih oblika cenzure i pritisaka na novinarke i medije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.