Ove nedjelje na izbore izlaze Francuzi i Slovenci. U Francuskoj se u drugom krugu za petogodišnji predsjednički mandat natječu aktualni predsjednik Emmanuel Macron i kandidatkinja desnice Marine Le Pen. Ishod slovenskih parlamentarnih izbora odredit će pak tko će sljedeće četiri godine voditi vladu u Ljubljani.
Francuski predsjednički sustav “pete republike” daje ogromne ovlasti šefu države, koje se temelje prije svega na tome da on predlaže premijera. No da bi tu moć mogao praktično i upotrijebiti, potrebno je i da za nekoliko mjeseci njegov ili njezin uspjeh ponove i njihove stranke na parlamentarnim izborima jer tog istog premijera mora potvrditi i parlament. U protivnom, Francusku očekuje teška kohabitacija predsjednika i suprotstavljene parlamentarne većine.
Macron i Le Pen drugi se put susreću u drugom krugu. Iako ankete ponovno predviđaju pobjedu aktualnog predsjednika, utrka će u najmanju ruku biti mnogo uzbudljivija nego 2017. Tada je Le Pen poražena još u nacionalnoj TV debati kao nedorečena kandidatkinja radikalne desnice, a sada je puno iskusnija i djeluje umjerenije – pogotovo zato što je ulogu najradikalnijeg kandidata u prvom krugu prepustila Ericu Zemmouru.
Slaba točka Marine Le Pen njezine su ruske veze, a simpatizerima poručuje da ih želi zaštititi od elitista koje zastupa Macron. On pak nastoji uvjeriti sve birače od desnog centra do krajnje ljevice da jedino njegova pobjeda jamči europsku perspektivu Francuske. Taj stav dijele i lideri ostalih članica Unije, svjesni da bi euroskeptična predsjednica jedne od dviju ključnih zemalja članica značila potres bez presedana.
Slovenija izlazi na izbore nakon dvije nevjerojatne godine: nakon što je tadašnji premijer Šarec pokušao 2020. izazvati prijevremeni izbore, Janša je to uspio spriječiti zahvaljujući Stranci modernog centra koja je pretrčala u njegov tabor. Prijevremeni zbori nisu se dogodili, a Janša je svoj dvogodišnji mandat proveo svađajući se s medijima, civilnim društvom i Europskom komisijom, podržavajući Trumpa i nastojeći Sloveniju približiti Višegradskoj skupini. Posljednje mjesece Slovenija je provela u limbu jer većinu u parlamentu nije u ključnim trenucima imao nitko – ni vladajući ni oporba.
Glavni Janšin oponent je Robert Golob – iako je njegov Pokret Sloboda star tek nekoliko mjeseci, riječ je o poprilično iskusnom političaru. Bio je već u nekoliko stranaka, a Slobodu osnovao nakon što mu je Janša odbio osigurati još jedan mandat na čelu GEN-I, energetske kompanije u vlasništvu države. Golob i Janša su izjednačeni pa će rasplet izbora ovisiti o derbiju začelja, odnosno o uspjehu niza malih stranaka koje su spremne ući u postizbornu koaliciju s Janšom ili s Golobom.
N1 zbivanja u prati uživo iz Zagreba, Pariza i Ljubljane, uz brojne goste, analize i, naravno, izjave izbornih pobjednika i gubitnika. Budite s nama u nedjelju, u 20:00.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!