Izmjene kod razvoda braka? "To je marketinški, da se pokaže da se nešto radi"

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović istaknuo je među ostalim u četvrtak u Saboru kako će novi zakon o izvanparničnom postupku omogućiti brzo i kvalitetno ostvarivanje prva građana uz istovremeno rasterećenje sudova. Oporba kritizira da se radi ustupak privatnicima jer su javni bilježnici uglavnom privatne prakse.
Koliko se stvarno mijenja, pitali smo i odvjetnicu Vladimiru Hebrang. Ona ističe da izmjena zakona ne donosi nikakve velike promjene u praksi:

"Nije velika promjena, radi se samo o sporazumnom razvodu bez djece. On je dosad išao jednostavno i brzo, predavao se podnesak sudu i sud bez rasprave donosi presudu. Možda se malo skratilo vrijeme, ali nije znatna promjena za građane."

Na pitanje je li to smanjivanje posla sudovima, Hebrang odgovara: "U minimalnoj mjeri jer kod takvih razvoda stvar ide vrlo brzo. Sad se dobija to da sudac fizički neće imati spis na stolu, ali je li to znatno rasterećenje, nije jer u praksi je veći problem u slučaju razvoda kad su ujključena djeca."

Koji je onda cilj novog zakona? "Meni se čini da je to više marketinški, da se prezentira da se nešto radi i da se sudovi rasterećuju, ali u stvarnosti to ne znači ništa značajno", pojašnjava Hebrang.

Dosad se sudska pristojba za razvod plaćala između 200 i 300 kuna. Hebrang kaže da ne zna koliko će bilježnici naplaćivati, ali pretpostavlja da će se odrediti fiksna naknada koja će ljudima biti pristupačna.

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=zgodvjetnicahebrangsotmrg-n1info-hr-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=n1info&u=n1info&p=n1Sh4redSecre7iNf0" video-id="5586395"]

Stari zakon datira iz vremena Kraljevine Jugoslavije

Stari zakon datira još iz Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine i obuhvaća pravila koja danas nisu primjenjiva, a raznovrsnost i neujednačenost pravnih pravila doveli su do pravne nesigurnosti, izgubila smisao zbog čega se pristupilo izradi novog zakona, pojasnio je.
Zakonom se predlaže povjeravanje bilježnicima postupanje u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima su i sporazumni razvod braka, postupanje kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.

Ustupanje spisa javnim bilježnicima dijeliti će se prema algoritmu i neće biti privilegiranih javnih bilježnika, poručio je državni tajnik.

Većina klubova zastupnika pozdravila je napokon donošenje tog zakona i ujednačavanje prakse izrazivši nadu da će se javni bilježnici moći nositi s novim ovlastima i odgovornostima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.