Kako bi se otklonile postojeće zapreke u provedbi postupaka te značajnije ubrzala obnova i olakšalo podnošenje zahtjeva, Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada.

“Očekujem da ćemo vrlo brzo imati modificarnu pravila ponašanja, a samim time i puno veću dinamiku u konkretnom procesu obnove. Tri stvari su bile apostrofirane: Imovinsko-pravni odnosi koji će se sada zaobilaziti, sufinanciranje od 20%, ukinuta je i zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom”, rekao je ministar graditeljstva Darko Horvat nakon sjednice Vlade.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat iznio je podatke kako je na područjima pogođenima potresom pregledano ukupno 49648 objekata, od kojih je njih 10.600 označeno “žutom naljepnicom” odnosno privremeno su neuporabljive i trebaju obnovu, a njih 5.305 označeno je “crvenom naljepnicom” odnosno u potpunosti su neuporabljive.

Prema podacima Ministarstva do 20. rujna, naveo je Horvat, građani su temeljem Zakona o obnovi podijeli ukupno 12346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu (316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih, 100 poslovnih te 8456 obiteljskih kuća), a Ministarstvo je za njih ukupno donijelo 967 akata obnove, odluka, privremenih odluka ili zaključaka.

“Prema važećim zakonskim odredbama, ti zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke zbog neuređenih imovinsko-pravnih odnosa. što u postupku donošenja akata za obnovu zahtjeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica čime se dodatno produljuje postupak, a poteškoće u obradi zahtjeva stvorila su i pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te prebivališta”, rekao je Horvat objašnjavajući razloge predloženih izmjena zakona.

Također, više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak, a ukida se i zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na njoj.

Horvat je rekao da će se ubrzati i postupke javne nabave kroz donošenje pravilnika kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka.

Otvara se i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, kako bi se omogućila revitalizacija i urbanizacija navedenih područja, a uređuje se i pitanje obnove zgrada koje “nisu postojeće”, sukladno postojećim propisima o gradnji.

“Novina je u zakonu i mogućnost predfinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Tako će se novčana pomoć za obnovu zgrade moći isplatiti i prije početka obnove (na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade), u tijeku same obnove (po ispostavljenim privremenim računima), kao i nakon završene obnove”, kazao je Horvat.

Izmjenama je predviđeno i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana.

“Uvodimo brži način uklanjanja objekata koji prijete sigurnosti i zdravlju ljudi. Građevinski inspektori će jednostavnim rješenjima preko ugovorenih trećih osoba moći izdavati rješenja o takvim uklanjanjima. Država će za one koji će morati iseliti iz takvih kuća osigurati takav smještaj kupnjom ili najmom nekretnina”, rekao je.

“Procjenom financijskog učinka smatramo da ćemo iz sredstava proračuna godišnje morati generirati likvidna sredstva između milijardu i pol milijardu, milijardu i 700”, rekao je Horvat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.