Jakovina o negiranju genocida: Hrvatska se treba pogledati u lice

Kako kaže, bilo bi bolje da je zakon donesen ranije, a ne osam dana prije nego što je Valentinu Inzku službeno završio mandat, ali da je dobro što je odluka donesena,

"Ako je i trebalo ponovno tražiti mjesta vrlo jasne podjele, ovo je ponovno postalo jedno, a ponašanje srpskog člana predsjdništva BiH je u normalnim okolnostima teško shvatljivo. Kada gledate diplomatski zbor i ljude koji bi trebali reagirati, ne znate što jer je to ispod onoga što je uobičajeno komuniciranje. Vrlo je teško zamisliti hoće li se to smiriti na način na koje su se sve bure dosad smirile, što pretpostavljam da će uz određene reakcije Beograda biti moguće", rekao je.

"Srpski mediji su zaista reagirali u pandemoniji emisija, razgovora, povratka u devedesete godine, gotovo nevjerojatne količine materijala, broja žrtava... Kako to biva u ljetnim mjesecima, sada je ova faza, početkom kolovoza biti će faza Srba iz Hrvatske...", dodaje.

 "Pitanje je što je sutradan ako Dodik bude rušio ovaj zakon"

Ističe i kako Milorad Dodik spomenuti zakon "želi ubiti i prije nego je dobio mogućnost zaživjeti".

"To uopće nije pitanje negiranja genocida u Srebrenici, tu je pitanje i naziva ulica, gradova, mostova, i sveg onog što je Inzko nabrojao i za pretpostaviti je da to ne bi trebalo vrijediti samo za one koji će dom nazivati po Karadžiću i Maldiću nego i druge koji su i Haagu označeni kao ratni zločinci i to je ogroman problem koji reflektira da 25 godina od završetka rata apsolutno smo na istoj početnoj točki, osim što je broj grobova u Srebrenici svako ljeto sve veći i da imamo sve manje razumijevanje između sve tri zajednice u biH.

Pitanje je što je sutradan ako Dodik bude rušio ovaj zakon. Što je naš sljedeći korak, na koji način se BiH mijenja? Na to nema odogovora i zato još uvijek vodimo ovaj razgovor", objašnjava.

Kaže i kako SAD neće napraviti ništa po pitanju BiH ako nema impulsa s terena.

"Genocid su počinili vojnici jedne vojske ili jedan zapovjednik i društvo mora postati svjesno svoje odgovornosti kako se to ne bi ponovilo. No ovakav tip vehementnog odbijanja i pretvaranja da je haški sud jedino sudio Srbima, zapravo se nismo maknuli nigdje i ne bismo nigdje došli. Tog sazrijevanja očito nije bilo i neće ga biti ukoliko političke elite na tome ne budu inzistirale".

"Treba se zapitati gdje mi stojimo po pitanju negiranja genocida"

Govorio je i o mlakim reakcijama iz Hrvatske:

"Ja se nadam da je to zbog toga što bi se s Hrvatske strane smatralo minimumom normalnosti da se po ratnim zločincima ne nazivaju ulice, ali opet onda se Hrvatska treba pogledati u lice i reći da ne stojimo dobro po tom pitanju. Treba se zapitati gdje mi stojimo po pitanju negiranja genocida. Sva ta društva ili sva naša društva imaju golem problem da se pogledaju u zrcalo i da se referiraju na ono što se dogdilo.

Bilo bi pozitivno kada bi naši vodeći političati mogli reći: 'Da, mi moramo moći osuditi ratne zločince u BiH, ali to bi trebalo učiniti i s hrvatske strane za ono za što smo mi odgovorni ili neke bivše vlasti', da bismo se mogli pomaknuti naprijed.

Ja ću podvući, Hrvata nema na teritoriju Republike Srpske, ali ima ima još nešto u Federaciji. Oni problem moraju riješiti s bošnjačkim političarima. Naravno da u BiH postoje mnogi problemi s nejasnoćama i svatko će osjećati određenu nepravdu zbog naglašavanja jednoga, ali ako dopustite slavljenje onih koji su odgovorni za smrt običnih ljudi, koji nisu bili borci, onda imate problem s izgradnjom budućnosti i to se vidi s BiH koja dramatično gubi stanovnike", dodaje.

"Ne može jedna pozitivna gesta biti dovoljna"