KBC Zagreb je potvrdio - kreću u izgradnju spalionice za medicinski infektološki otpad u sklopu kompleksa bolnice. Vijest je to koja je najviše uznemirila građane okolnih naselja, zbog koje su osnovali i građansku inicijativu "Stop spalionici Rebro". Od ove teme ogradio se gradonačelnik Tomašević, koji je nekoć govorio da će se boriti protiv spalionica u Zagrebu. Pridružili su mu se ministarstvo zdravstva i gospodarstva. Provjerili smo je li spalionica zaista opasna za građane.
Točno na ovoj lokaciji KBC Zagreb planira graditi spalionicu medicinskog infektivnog otpada. Već sama izrada Studije o utjecaju na okoliš, čiji je dio izašao u javnost, izazvala je nemir među mještanima okolnih naselja i pacijentima.
“Neka nađu onda neko mjesto gdje nema naselja. Ee, to je problem”, kazala nam je jedna gospođa. Sličnog je mišljenja bila i naša druga sugovornica: “Naravno, trebali bi paziti da to baš ne smeta građanima i trebalo bi napraviti nešto što je u redu.”
“Po meni, bi bilo dobro da se prvo pita ljude. Sad, u ovoj Hrvatskoj se radi svašta. Sve znate”, kroz smijeh će jedan od građana kojeg smo sreli u blizini bolnice Rebro.
Gaze, injekcije, kanile, sve ono što se i inače u bolnicama nalazi u posebnim koševima – sada se neće odvoziti, već na licu mjesta sanirati. Zbog svega navedenog, pokrenuta je i peticija koje prikupila više od tisuću potpisa.
“A upravo zbog velike tajnosti zbog koje je ovaj projekt uopće iniciran i zbog same netransparentnosti nekomunikacije, mi smo u strahu”, kazali su nam iz inicijative.
Danko Fundurulja iz hrvatske Udruge gospodarenja otpadom objašnjava zašto nema opasnosti za zdravlje za građane, ali i da drugog načina zbrinjavanja medicinskog otpada – nema.
“Postoji Zakon o zaštiti zraka koji propisuje maksimalne dozvoljene koncentracije tvari u zraku i u studiji je investitor predvidio redovno mjerenje zraka, tako da nema nikakvih problema. Sve vrijednosti u studiji su daleko ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti. U centru Beča imate spalionicu koja je sad obnovljena, baš u centru, između zgrada. Grad Beč dobiva 30 posto tople vode i 8 posto električne energije od četiri spalionice koje ima”, pojašnjava Fundurulja.
A iz KBC-a kažu – na ovaj način, spalionicom ćemo uštedjeti i do 700 tisuća eura godišnje.
“Studija o utjecaju zahvata na okoliš pokazala je da postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb, niti na okoliš… Građanima poručujemo da je ovo u potpunosti siguran, inovativan i održiv projekt koji će služiti kao poluga stvaranja jače agilnosti i otpornosti javnog sustava zdravstva te će predstavljati pozitivan primjer uspješno provedene zelene tranzicije i kružnog gospodarstva u sustavu”, poručili su iz KBC-a Zagreb.
Oko pitanja nadležnosti, ali i samih stavova o spalionici, odgovornost je prebacivala politka. I dok je Ministarstvo gospodarstva uputilo na Ministarstvo zdravstvo, a zdravstvo samo na KBC, Grad Zagreb koji vodi Tomislav Tomašević, a koji je u travnju 2021. bio jasno protiv spalionica infektivnog otpada – danas također ograđen od slučaja.
“Spalionica infektivnog otpada je projekt KBC Rebro, koji je državna, a ne gradska bolnica. Grad Zagreb očekuje da KBC Rebro informira javnost o svim aspektima projekta, posebno o studiji utjecaja na okoliš”, poručili su iz Grada.
Nezavisni redovi u skupštini traže odgovornost grada, ali i da se problem riješi na državnoj razini.
“Hrvatska ima negdje oko 60 bolnica i problem spaljivanja nije zagrebački, KBC-a Rebro, to je problem na razini Republike Hrvatske”, smatra Ivica Lovrić.
I u ovom slučaju – u pravu je. Novi plan o gospodarenju otpada, a u koji se ubraja i medicinski otpad nije donesen, a starom je prošao rok. A bez službenog plana, u provedbi se svašta može i dobrog i lošeg odbaciti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!