Velibor Mačkić, savjetnik za gospodarstvo predsjednika Zorana Milanovića, u Točki na tjedan je govorio o Vladinom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i o tome da ga javnost još nije vidjela. U intervju su ipak krenuli Mačkićevim pozdravom gledateljima N1.
Voditeljica ga je dalje pitala je li Vlada Uredu predsjednika Republika predstavila barem nešto više od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za što su u Saboru mnogi negodovali da je riječ tek o “draftu”. Dakle, je Ured predsjednika od Vlade dobio nešto više?
“Ne. Ništa”, odgovorio je Mačkić.
Da li se što predložiti?: “Najkraće rečeno, ne!”
“Unatrag dvije godine imamo ta dva velika dokumenta, Nacionalna strategija razvoja sad i ovaj Nacionalni plan. Neki simptomi se ponavljaju; kasni se, ne uključuju se dionici i finalni dokument koji dobijemo je takav da, rekli smo na sjednici ekonomskog savjeta, postoji mjesto za napredak”, dodao je.
Voditeljica je podsjetila da je predsjednik Vlade u Saboru pozvao na to da se ne kritizira isključivo, nego da se i daju neki prijedlozi poboljšanja. Može li se, dakle, dati neki prijedlog poboljšanja?
VEZANE VIJESTI
“Problem je s ovim dokumentom da vi iz njega u ovom trenutku ne možete iščitati gotovo ništa”, odgovorio je dalje Mačkić.
“U najkraćim crtama ne”, odgovorio je da li se što predložiti, “Zato što se tu ne vidi ništa.”
Riječ je o novcu, onim milijardama eura iz EU-a, koje su uvjetovane reformama, za koje je Mačkić konstatirao da su u Hrvatskoj ekonomski jako potrebne, s tim što je sada novčana pomoć uvjetovana planom koji mora sadržavati točne ciljeve i točne rokove:
“Ako ste se na nešto obvezali, a nećete ispuniti u tom periodu, novac se neće isplatiti dok se to ne ispuni.”
“Kako mi, tako i druge ekonomije, vjerojatno nećemo moći ispuniti sve, pa će u skladu s time dolaziti novac”, dodao je, navevši još jednom navedene ciljeve i rokove, čime je došao do problema sa sažetkom Nacionalnog plana oporavka:
“Toga tu nema, barem ne u ovom sažetku. Ima li ga u dokumentu, to ne znam… Mi dokument moramo predati 30.4., ali je moguće dorađivati ga i poslije toga.”
Ortački kapitalizam
Za odnos o kojem se govorilo između tog novca koji bi išao u javni i privatni sektor, Mačkić je rekao da svakako smatra da je poduzetništvo svakako ono što treba poticati. Ali, osim toga, kazao je da nije isti je li riječ o ulaganju u kružne tokove i zgrade, s jedne strane ili s druge u projekte poput 5G mreže.
Usto je rekao da hrvatka ekonomija ima tri glavna problema: lošu političku ekonomiju, manjak ulagana i manjak radne snage. Za lošu političku ekonomiju dodao je, pak, da je riječ o problemu kojega čine korupcija, klijentelizam i ortački kapitalizam, pri čemu je ovo posljednje objasnio kroz to da poduzetništvo može djelovati pozitivno i razarajuće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!