Nakon što su se roditelji njegovatelji uspjeli izboriti za pravo na naknadu još 10 mjeseci nakon smrti djeteta, to pravo nije omogućeno i drugim njegovateljima. Naime, prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi to pravo nemaju supružnici, braća, sestre i drugi koji brinu o bolesnima pa apeliraju na Vladu da donese izmjene da se i njima omoguće ista prava kao i roditeljima njegovateljima. Traže promjenu ove odredbe Zakona, a s njima je pričala naša Nataša Vidaković.
Sve do nedavno njegovatelji bi se sljedeći dan nakon smrti osobe o kojoj su brinuli morali prijaviti na Zavod za zapošljavanje. Nakon mjeseci borbe, vladajući su popustili. 1. srpnja na snagu je stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi.
“Ja sam obavio danas konzultacije s ministrom Piletićem i dao sam mu nalog, prvo, da se poveća naknada koju će on predložiti u novom Zakonu o socijalnoj skrbi za roditelje njegovatelje i drugo, da se definira period kojim bi se naknada dala roditeljima njegovateljima nažalost u slučaju da im dijete premine za 10 mjeseci”, rekao je premijer Andrej Plenković 20. ožujka ove godine.
Ali promjene se odnose samo na roditelje. izostavljeni su svi drugi bliski njegovatelji – supružnici, braća,sestre, bake, djedovi… koji u stvarnom životu brinu o teško bolesnim bliskim osobama. Ivanka iz Čamerovca pokraj Slunja brine o suprugu Ivici. Njemu je nakon pretrprljenog moždanog udara utvrđen stopostotni invaliditet. I od tada im se život u potpunosti promijenio.
“Kad je došao doma, doslovno je bio sasvim drugačiji. Nije bio ni kako se kaže, ni izgledom ni ponašanjem isti kao što je bio. Međutim, evo, nekako od tog trenutka do danas, devet i pol godina mi smo se nanovo upoznavali i opet zbližili i zaljubili na neki način”, ispričala je Ivanka Barić.
Lijekovi, nesvjestice, fizikalna terapija, presvlačenje, šetnje… postali su njihova svakodnevica. Žive od naknade za njegovatelje, Ivičine mirovine i naknade za invaliditet – što je sve zajedno ukupno 1300 eura mjesečno, jedva dovoljno za sve troškove koje iziskuje bolest. U slučaju suprugove smrti, ostala bi bez svega preko noći.
“Kako bih ja nakon drugog dana, da mi sve nestane, da ja moram ići na nekakav posao? Koji bi to posao bio? Tko će meni pružiti psihološku pomoć? Kako ću se ja vratiti u rutinu? Svakome treba dati oduška i to vrijeme za tugovanje. Ja ću ga pretugovati i da mi nitko ništa ne da, ali to nije humano, to nikako nije humano”, govori Ivanka.
Velika su im pomoć i tri kćeri koje svakodnevno pomažu tati u svemu onome što sam ne može.
“Svaki dan s njim vježbamo, učimo, hranimo ga, svaki dan smo s njim. Teško uspijevam sve obveze obaviti, ali bitno mi je da sam više s njim nego te obveze držim više malo sa strane”, rekla je kćer Ivona Barić.
Traže ocjenu ustavnosti ovakve odredbe i hitnu izmjenu Zakona
Po čemu su nečija kćer, supruga ili sestra različite od majki pa nemaju isto pravo kao i one, pita se i sestra njegovateljica Ivana Jelić. Ona brine se za svoju sestru Anteu, koja ima Downov sindrom, od 1982. godine, kada su u prometnoj nesreći ostale bez majke. Ubrzo im je preminuo i otac. Ivana je tad imala 18 godina, a Antea deset. Mlađa sestra ima i još četiri kronične bolesti zbog kojih je ovisna o Ivaninoj pomoći.
“U principu se jednom stavkom novog Zakona konkretno mene proglasilo njegovateljem drugog reda”, rekla je Ivana Jelić a premijeru Plenkoviću poručuje da ih ne gledao kao broj. “Kao nekakvu stavku ili smetnju. Mi to živimo. Mi to živimo i pomažemo sustavu da popunimo rupe koje sustav nije osigurao, a trebao bi. Mi nemamo adekvatan način zbrinjavanja.”
Tu nije kraj bizarnostima – za razliku od roditelja, braća i sestre njegovatelji gube podršku države na 18. rođendan osobe o kojoj brinu.
“Razlika između djeteta s teškoćama i s invaliditetom je nekad kalendarski jedan dan. Do 18. godine on je dijete, radi se o djetetu s teškoćama. Kada napuni 18 godina i jedan dan postaje osoba s teškoćama i njegov njegovatelj, ako ga je tada imao, a da nije bio roditelj – gubi prava. To, kada pročitate, zvuči apsurdno”, rekla je Ivana Jelić.
Iz Udruge Sjena koja okuplja roditelje njegovatelje ogorčeni su zbog ove, kako kažu, diskriminatorne odredbe Zakona. Traže ocjenu ustavnosti ovakve odredbe i hitnu izmjenu Zakona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!