Mladih liječnika sve manje, dijagnoza sve više. Nije to problem samo Hrvatske. No, dok druge europske zemlje smišljaju načine za privlačenje stranih liječnika, Hrvatska nema ni uspješnu strategiju zadržavanja vlastitih.
Ne samo građevinarstvo, ne samo turizam. Kako stvari stoje, ni zdravstvo neće uskoro moći bez liječnika stranaca. 2013. Vitalij Saranča stigao je iz Ukrajine na međunarodnu razmjenu.
“I tako sam ostao, predao sam papire za nostrifikaciju svoje medicinske diplome”, objašnjava nam.
“Koliko liječnik dobije, tako se država odnosi prema prosječnom građaninu”
Danas radi u domu zdravlja u centru Zagreba. Kaže, ne gleda novce, ali…
“Slažem se, to je indikator, po meni, koliko liječnik u državi dobiva, tako se i država ponaša prema svom prosječnom državljaninu. Ja bih se borio da tu plaća bude veća, ali veća može biti samo ako tu bogovi stanu na loptu i razmisle o tome da mi stvarno odgovaramo za život.”
Najviše ga je strah urušavanja javnog zdravstva, jednako dostupnog za sve.
“Vidite za koliko mjeseci može osoba dobiti preko sustava MR, dopler karotida, to je problem. Tehnologija super, ali još malo pa ćemo doći do toga da je tehnologija za bogate”, istaknuo je Saranča.
Nedostatke u hrvatskom sustavu vidi i student 6. godine medicine koji priznaje da je naš studij odabrao jer je priuštiv.
“Svaki zdravstveni sustav, naravno, može biti bolji. Istočni dio Europe, Balkana, tek se razvija nakon brojnih povijesnih problema. Tako da imamo probleme u našem sustavu, ali motivacija osoblja i liječnika u bolnicama je savršena, no trebalo bi više financija uložiti u sustav”, kaže Mate Huszar.
U Hrvatskoj se školuje, ali ne namjerava ostati raditi. Kaže, jezik je problem. Liječnike u namjeri štrajka podržava, ali…
“Borba sa zdravstvenim sustavom nije unikatna u Hrvatskoj. Svaki sustav je pogođen od korone i postoji ogroman problem financiranja zdravstvenih sustava međunarodno. Mladi liječnici traže iskustvo, znanje, ali i siguran zdravstveni sustav”, ističe Huszar.
Ni stranci nisu dovoljni…
Hrvatski obrazovni sustav, čak i sa svim strancima koje je privukao, neće riješiti problem manjka liječnika. Bar ne kratkoročno.
“Otprilike 2.000 liječnika nedostaje u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Medicinske sestre oko četiri tisuće ovog časa u Hrvatskoj. Zbog manjka radnika mi imamo enormno veliku satnicu. Samo liječnici odrade preko tri milijuna prekovremenih radnih sati”, otkriva nam predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić.
Usprkos takvom manjku stranih medicinskih djelatnika u Hrvatskoj je samo dvjestotinjak.
“To je zbog toga što Hrvatska, koliko god bila kao destinacija privlačna, po uvjetima rada, po plaći, po drugim segmentima zdravstvenog sustava mi nismo toliko privlačni stranim državljanima”, nagašava Luetić.
A što kažu pacijenti, odnosno građani? Je li budućnost zdravstva međunarodna?
“To bi bilo jako u redu jer ovo je strahota jedna. Vi kad zovete liječnika prakse, uopće se nitko ne javlja. Ne bi mi smetalo da rade stranci jer nešto od jezika i govorim.”
“Ne, ne, bitno je da budu na raspolaganju. A što se tiče jezične barijere, i ja sam strankinja.”
“Ma to je medicinska struka, ne bi trebala biti jezična barijera problem.”
“Ako ne, neka dođu izvana. Ali trebali bi i našim liječnicima dati veće plaće.”
Zadatak je jednostavan, ali očito i teško rješiv. Dobar zdravstveni sustav zadovoljio bi i pacijente i liječnike. I domaće i strane.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
