Ovih se dana navršava pet godina od prosvjeda “Hrvatska može bolje” - deseci tisuća ljudi prosvjedovali su širom Hrvatske zahtjevajući kurikularnu reformu, bolje i modernije obrazovanje svoje djece. Je li ostvareno išta od ciljeva prosvjeda i u kakvom je stanju obrazovni sustav u Hrvatskoj, za TNT je u rubrici Intervju tjedna analizirao znanstvenik Boris Jokić, bivši voditelj radne skupine za kurikularnu reformu.
“Radi se o trenutku u kojem je probuđena nada. Vrijedan povijesni trenutak, koji nikako nije bio uzalud. Reforma je produkt intenzivnog rada i komunikacije tisuće ljudi koji su to iznjedrili”, rekao je Jokić.
“Kurikularna reforma je mrtva, namjerno uništena”
Istaknuo je kako je Hrvatska propustila jednu vrlo vrijednu priliku. “Ništa nije ispunjeno od toga. Ta reforma je mrtva, namjerno uništena. Surogat ‘Škola za život’ nije ponudio ništa što je trebala biti cjelovita kutrikularna reforma. Ali ta kurikualna reforma imala je iskru”, rekao je.
VEZANE VIJESTI
Smatra da je od te iskre ipak nešto ostalo, kao i reperkusije, pa podsjetio da je HNS došao na vlast temeljem cjelovite kurikularne reforme i na štrajk prosvjetnih radnika. “Tužno je što ključna rješenja nisu ušla u školu. Bilo bi bolje vidjeti što ostaje što bi se moglo primijeniti, a ne tugovati što nije bilo. Važno je što je za djecu od toga ostalo. Nije to samo skup od 50.000 ljudi koji pjevaju i nečemu se vesele, bio je bila borba za ideje”, podsjetio je Jokić i dodao kako bi rješenja koja su tada osmišljenja i danas mogla pomaknuti Hrvatsku unaprijed, ako bi ih se primijenilo.
“Mnogi su se ‘poskliznuli’ na toj reformi”
Rekao je da je najviše od svih ministara napravila Blaženka Divjak, iako ni ona nije razumjela o čemu se tu radi. “Ključni problem s politikom, s reformom, bio je taj da je politici bilo mrsko i opasno prepustiti reformske procese ljudima koji nisu dio političke vrhuške. Ljudima koje ne možete potkupiti. Činjenica da demokratizirate procese, kad dođete do profesora koji misli da je zaboravljen i radi na top reformi, onda imate izuzetno pozitivnu situaciju. Mijenjate odnose moći. Kada on osjeti da se promjena snaga i moć događa u nekom podrumu, u nekoj školi, to je opasno za politiku. Ona tu gubi svoju snagu, a dobivaju je građani”, prokomentirao je, dodavši kako su se mnogi “poskliznuli” na toj reformi.
“Drugim riječima, igrali su se s opasnim, radioaktivnim materijalom, kojeg je nas oko 1800 osmislilo.”
“Kada se ugase kamere, svi oni znaju da je to kvalitetno napravljeno. To je posao u kojem se kombinira praksa i akademski rad… Tek kad imate cjelinu, povežete vrtić, osnovu i srednju školu te fakultet, uvedete nove teme koje nisu predmetne, kad uvedete i to da mladi ljudi znaju kako učiti, onda imate šansu za novu školu. Parcijalnim uzimanjem ne možete promijeniti školu. Reforma nije samo donošenje dokumenata”, prokomentirao je.
Rekao je da trenutačno istražuju utjecaj pandemije na školstvo i uskoro će imati uvid: “Mogu samo reći da su posljedice pandemije izuzetno velike i na učenike i na obrazovne radnike. Ipak, od iskoraka ne treba odustati.”
“Hrvatska obrazovna politika ruši kriterije”
“Hrvatska obrazovna politika ruši kriterije – ne ruše ga učenici i nastavnici na državnoj maturi – ruši ga politika”, govori Jokić.
Kaže da smo rani i predškolski odgoj u potpunosti zanemarili i dodaje kako bi to trebalo biti dostupno svoj djeci. “Postoje okruženja koja nisu privilegirana… Sve politike zanemaruju taj dio. Taj mali klinac ili klinka zapravo je čovjek. Trebao bi postojati sustav koji će mu reći da će škola iz njega izvući najbolje, neovisno o tome kako je doma”, govori Boris Jokić.
Istaknuo je da je kurikularna reforma jedan od najjeftinijih projekata u RH i dodao da novac sam po sebi nije garancija uspjeha: “Bez inovativnih procesa nije moguće napraviti promjenu.”
Jokić je poručio da Hrvatska sigurno može bolje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare