Više od 240 tisuća petica na kraju školske godine nisu jamstvo da odlikaši upisuju željene srednje škole.

Što se dogodilo u obrazovanju: jesu li učenici pametniji ili gradivo lakše, je li ukidanje ocjena opcija i bi li nam Finska trebala što se školstva tiče biti uzor? Postoji li rješenje za pravednije vrednovanje znanja u školama?

“Postoji rješenje od 2016., u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, neke su stvari napravljene koje bi mogle riješiti neke stvari – problem inflacije i nerealnih ocjena. Krajnje je vrijeme da se one primijene. Što bi trebalo prvo napraviti, opći uspjeh treba ukinuti kao prosjek zaključne ocjene jer on ne znači ništa, ne govori ništa ni o učeniku ni o tome u čemu je učenik dobar, logički i matematički je neopravdan”, rekao je za RTL Boris Jokić, psiholog i stručnjak za obrazovne znanosti i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.

Neke srednje škole uvele su prijemne ispite, a najavljuju se i nacionalni ispiti za osnovno školstvo.

“Ako ukinete opći uspjeh, nego gledate samo predmete koji su bitni za nastavak obrazovanja ovisno o srednjoj školi, ako im date veću vrijednost, a nemate teret općeg uspjeha, ako prepoznate u čemu je mlada osoba dobra i to vrednujete… Onda imamo nekakvu priliku”, smatra Jokić.

“Treća stvar je kod prijelaza iz osnovne u srednju školu je uvesti hibridni model vrednovanja u osnovnom školama. Naime osim školskog ocjenjivanja, koje primjenjuje učiteljica, ako bi one imale priliku povući ispite iz Nacionalnog centra, čuti kakav je Branimir u matematici u 5. razredu u odnosu na druge, je li bolji ili nije, što mu nedostaje, u čemu je dobar – ako bi to uz njezine ocjene poslužilo za konačnu ocjenu Branimira, onda bi to bila sigurno puno objektivnija i pouzdanija ocjena te bi maknula bi pritisak roditelja… Da budem jasan – nije to utopija. Bacanje novca u nepotrebne stvari u školstvu je utopija, ovo se može napraviti za tri godine”, dodao je Jokić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.