Dejan Jović, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gostovao je u Newsroomu i komentirao novu Vladu Crne Gore i situaciju na Bliskom istoku.
Nova vlada Crne Gore bit će formirana uz učešće bivših članica Demokratskog fronta. Prosrpske strane će podržati Vladu mandatara Milojka Spajića, zbog čega su ih bošnjačka stranka i hrvatski zastupnik odbili podržati, dok je albanska strana izrazila podršku.
“Prije svega, proces formiranja Vlade jako dugo traje. Spajić nije htio s Dritanom, a ni s URA-om, iako je URA bila u predizbornoj koaliciji s Demokratima. To mu je jako smanjilo manevarski prostor”, kazao je Jović.
“Bez DPS-a, bez URA-e i bez Za Budućnost Crne Gore jako je teško formirati vladu”, dodao je.
Predsjednik Jakov Milatović je svo vrijeme inzistirao na uključivanju prosrpske koalicije, što mnogi vide kao razlog sukoba njega i Spajića…
“Ono na čemu je predsjednik inzistirao u izjavama je da se strana veleposlanstva ne smiju miješati u proces formiranja vlade. Tamo stvarno imamo izjave zapadnih ambasadora, prethodno i ruskih o tome tko što smije, a tko ne smije”, kazao je.
Upitan što će značiti za članicu NATO-a da predsjednik parlamenta jedne države bude čovjek koji želi da Crna Gora napusti NATO i povuče priznanje Kosova, odgovara: “Veliko je pitanje želi li on to zapravo. On je u svojoj kampanji prilično šokantno odustao od većine svojih političkih zahtjeva i njegov slab izborni rezulat je bio zato što je odjednom počeo govoriti da pristaje na onu politiku koju je dotad vodila vlada koja je formirana nakon pada Mila Đukanovića.”
Osvrnuo se i na potencijalni utjecaj Aleksandra Vučića na Vladu Crne Gore: “Indirektno, ali ima i mnogo lokalnih aktera. Moramo voditi računa da u Crnoj Gori ima 29% stanovnika koji su Srbi. Teško je očekivati da Crna Gora u potpunosti zanemari 29% svojih stanovnika. Ne znam tko bi se mogao čuditi da se tamo vodi politika koja možda nije prosrpska, ali teško da može biti antisrpska”, objašnjava.
“Nema nikakve šanse da Crna Gora povuče priznanje Kosova i izađe iz NATO-a. Da je postojala šansa, to bi se napravilo u prethodnoj vladi”, dodao je.
Analizirao je i situaciju na Bliskom istoku. Cijeli sukob je okarakterizirao kao ogromnu tragediju, no smatra da je dobra okolnost to što se druge zemlje ne uključuju u sukob: “Ipak, za ljude koji stradavaju je velika tragedija što ne mogu nigdje otići. 2.2 milijuna ljudi je tamo bez ikakve zaštite.”
“Imamo situaciju da od Hamasa strahuju i mnoge druge zemlje. Kad se pita zašto Egipat ne otvori granicu, jedan od razloga je taj što smatraju da kada bi izbjeglice došle u Egipat, vjerojatno bi tamo i ostale. Egipat je u ekonomskoj krizi, ima dosta teškoća i oko vlastitog razvoja. S druge strane, predsjednik je stavio u zatvor svog prethodnika koji je bio u Muslimanskom bratstvu, a on smatra da je Hamas organizacija koja je između Muslimanskog brastva i Isila i smatra ih velikom opasnošću”, objasnio je.
“Zanimljivo je i da ispitivanja javnog mnijenja koja su provedena u Gazi dva tjedna prije ovog događaja pokazuju da je sve manji i manji broj Palestinaca u Gazi podržavao Hamas. Ako pogledamo, 67% ljudi nema nimalo ili uglavnom nema povjerenja u Hamas, što su dvije trećine. Ako malo pogledate i druge podatke; po pitanju trajnog rješenja Izraela i Palestine, najveći broj, njih 54% je za dvije države. Dakle, nisu za politiku uništenja Izraela i 73% je bilo za mirno rješenje sukoba”, ističe Jović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
