Uz bdijenja ispred klinika, marševe koji privlače tisuće i grupe muškaraca koji kleče i mole na javnim trgovima, vjerske i neokonzervativne skupine pojačavaju pritisak da se zabrane pobačaji u nepokolebljivo katoličkoj Hrvatskoj,
Žestoka rasprava potakla je podjele u državi članici Europske unije od oko 3,9 milijuna ljudi u kojoj je pobačaj i dalje legalan, ali je pristup postupku često uskraćen, što mnoge žene šalje u susjednu Sloveniju na prekid trudnoće, piše Associated Press.
Pokret je u oštroj suprotnosti s nedavnom prošlošću Hrvatske, kada je bila dio bivše Jugoslavije, zemlje kojom su upravljali komunisti i koja je zaštitila prava na pobačaj u svom ustavu prije 50 godina.
“Nevjerojatno mi je da o tome uopće razgovaramo 2024. godine”, rekla je Ana Šunić, majka dvoje djece iz Zagreba, glavnog grada Hrvatske. “Osnovno pravo svake osobe je odlučiti što će učiniti sa svojim tijelom.”
Ovo pitanje ponovo je u fokusu ovog mjeseca nakon što je Francuska u svoj ustav upisala pravo na pobačaj, a aktivisti na Balkanu podsjetili da je bivša Jugoslavija to učinila još 1974. godine, prenosi Index.
Tanja Ignjatović iz beogradskog Autonomnog ženskog centra u Srbiji, još jednoj zemlji koja je nekada bila dio Jugoslavije, primijetila je da žene osjećaju da prava na pobačaj “pripadaju njima i da se ne mogu dovoditi u pitanje”. No, dodala je, “vidjeli smo da je i regresija moguća.”
Nakon što se Jugoslavija raspala, nove zemlje koje su nastale zadržale su stare zakone. Međutim, postkomunističko oživljavanje nacionalističkih, vjerskih i konzervativnih osjećaja ugrozilo je to naslijeđe.
Jugoslavenski zakoni o pobačaju ostali su netaknuti nakon što se Hrvatska odvojila od zemlje 1991., ali liječnici su 2003. dobili pravo odbiti ih izvršiti. Kao rezultat toga, mnoge su žene tijekom godina putovale u susjednu Sloveniju na pobačaj.
“Zbog utjecaja konzervativnih skupina i Katoličke crkve abortus je de facto nemoguć”
“Jaz između zakona i prakse je ogroman”, rekla je feministička aktivistica Sanja Sarnavka za AP. “Zbog ogromnog utjecaja konzervativnih skupina i Katoličke crkve abortus je de facto nemoguć na mnogim mjestima ili strogo ograničen.”
Aktualna kampanja pokreta Za život u Hrvatskoj uključuje molitve, bdijenja i predavanja “za spas nerođenih i zaustavljanje pobačaja”.
Muška organizacija pod nazivom Muževni Budite stoji iza molitvi na gradskim trgovima, gdje propovijedaju oživljavanje muške dominacije i tradicionalnih rodnih uloga uz kampanju protiv pobačaja.
Slučaj Mirele Čavajde
Godine 2022. višetjedna muka žene kojoj je odbijen pobačaj iako je njezino dijete imalo ozbiljnih zdravstvenih problema izazvala je buru i prosvjede u hrvatskoj liberalnoj zajednici.
Mirela Čavajda bila je trudna 20 tjedana kada su joj liječnici priopćili da njezin plod ima tumor na mozgu i da nema šanse za normalan život. Iako je u Hrvatskoj abortus s vremenom dopušten, Čavajda ga je otišla napraviti u Sloveniju.
Čak 207 Hrvatica te je godine otputovalo na zahvat u jednu graničnu bolnicu u Sloveniju, pokazalo je istraživanje hrvatske porodničarke Jasenke Grujić.
Postotak liječnika koji odbijaju izvršiti pobačaj kao prigovor savjesti u nekim hrvatskim bolnicama doseže 100 posto, pokazalo je istraživanje. Među prigovorima su ne samo opstetričari, već i anesteziolozi i drugi liječnici potrebni za zahvat, kazala je Grujić.
“Podijeljenost hrvatske zajednice oko pobačaja je opasna za zdravlje i živote žena”
“Hrvatska medicinska zajednica duboko je podijeljena”, napisala je Grujić u analizi koju je dala na uvid Associated Pressu. “Nadam se da će se ovaj trend stvarne nedostupnosti pobačaja preokrenuti. To je tako opasno za zdravlje i živote žena.”
O legalizaciji pobačaja jugoslavenski su liječnici prvi put razmišljali još 1935. godine, a to je postalo stvarnost pedesetih godina prošlog stoljeća. Potaknuto ženskom organizacijom koja je proizašla iz Drugog svjetskog rata, pravo na pobačaj kasnije je uvršteno u ustav Jugoslavije.
Navodeći da je “pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece”, jugoslavenski ustav nije izričito jamčio pobačaj, kao što to čini francuski. Ali svejedno je jugoslavenskim ženama omogućio lak pristup prekidu trudnoće u klinikama diljem bivše šesteročlane federacije.
Stanje u regiji
“Francuska odluka nas je podsjetila da smo to pravo imali Ustavom iz 1974. godine, što znači točno 50 godina prije Francuske”, dodala je Ignjatović.
Drugdje u bivšoj Jugoslaviji, Srbija i Slovenija uključile su slobodu izbora hoće li imati djecu u svoje ustave. Žene u Bosni mogu legalno izvršiti pobačaj tijekom prvih 10 tjedana trudnoće, iako postoje ekonomske prepreke u osiromašenoj, poslijeratnoj zemlji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!